Gallery – pametna regija

Komisija ulaže 14,7 milijardi eura iz programa Obzor Europa u aktivnosti za stvaranje zdravije, zelenije i digitalnije Europe

Komisija je donijela glavni program rada Obzora Europa za razdoblje 2021. – 2022. u kojem su navedeni ciljevi i posebna tematska područja za koja će se izdvojiti sredstva u ukupnom iznosu od 14,7 milijardi eura. Ta će ulaganja pospješiti zelenu i digitalnu tranziciju, održivi oporavak od krize uzrokovane pandemijom koronavirusa i otpornost EU-a na buduće krize. Europskim istraživačima omogućit će stipendije, pristup osposobljavanju i razmjenama te pridonijeti izgradnji povezanijih i učinkovitijih europskih inovacijskih ekosustava i vrhunske istraživačke infrastrukture. Program je otvoren sudionicima iz cijele Europe i svijeta, a pritom će pojačati europski istraživački prostor.

Više od 40 % sredstava, odnosno oko ukupno 5,8 milijardi eura uložit će se u istraživanje i inovacije za europski zeleni plan i obveze Unije da EU do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Ta su sredstva namijenjena projektima za unaprjeđenje znanosti o klimatskim promjenama, rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama. Primjerice, projektne aktivnosti mogu biti one kojima se ubrzava prelazak na čistu energiju i mobilnost na održiv i pravedan način, pomaže u prilagodbi prehrambenih sustava, podupire kružno i biogospodarstvo, održavaju i poboljšavaju prirodni ponori ugljika u ekosustavima te potiče prilagodba klimatskim promjenama.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Državne potpore: Komisija poziva sve zainteresirane da dostave komentare o predloženom nacrtu smjernica o potporama za klimu, energiju i okoliš

Europska komisija danas je pokrenula ciljano javno savjetovanje te je pozvala sve zainteresirane da komentiraju predloženu reviziju Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju („Smjernice o državnim potporama za energiju i okoliš”). S obzirom na povećanu važnost zaštite klime, revidirane smjernice preimenovane su u Smjernice o potporama za klimu, energiju i okoliš. Predložene Smjernice sadržavaju i pravila o spojivosti za neka prioritetna područja, kao što su infrastruktura za čistu mobilnost i bioraznolikost te učinkovita uporaba resursa, kako bi se podržao prelazak na kružno gospodarstvo. Zainteresirani mogu dostaviti svoje odgovore u roku od osam tjedana, do 2. kolovoza 2021.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Usvojena Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu

Hrvatski je sabor 2. lipnja usvojio Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

Temeljni ciljevi Niskougljične strategije uključuju postizanje održivog razvoja temeljenog na ekonomiji s niskom razinom ugljika i učinkovitom korištenju resursa. Put kojim nas vodi niskougljična strategija dovest će do postizanja gospodarskog rasta uz manju potrošnju energije i sjivih izvora energije.

Mjere će provoditi svi sektori gospodarstva, počevši od energetike, prometa, industrije, zgradarstva, gospodarenja otpadom, poljoprivrede, turizma i usluga.

Više na poveznici.

Izvor: https://mingor.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Javni poziv za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje Javni poziv za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila.

Predmet Poziva je dodjela sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila.

U smislu ovog Poziva vozilom se smatra isključivo novo motorno vozilo homologirano za cestovni promet u Republici Hrvatskoj koje će nakon kupnje u Republici Hrvatskoj biti prvi put registrirano.

Energetski učinkovitim vozilima čija se kupnja potiče u sklopu provedbe Poziva smatraju se:

vozila kategorija L1, L2, L3, L4, L5, L6, L7 na električni pogon
vozila kategorije M1 na električni, plug-in hibridni pogon ili pogon na vodik,
vozila kategorija M2, M3, N1, N2, N3 na električni, plug-in hibridni pogon, pogon na stlačeni prirodni plin (SPP), ukapljeni prirodni plin (UPP) ili na vodik,

pri čemu se u pogledu emisija onečišćujućih tvari primjenjuju sljedeća ograničenja za:

električna vozila: emisija onečišćujućih tvari CO2 iznosa 0 g/km,
vozila s plug-in hibridnim pogonom kategorije M1: emisija onečišćujućih tvari CO2 iznosa do najviše 50 g/km,
vozila na vodik: emisija onečišćujućih tvari CO2 iznosa 0 g/km.

Prijave se podnose od 10. lipnja 2021. godine.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Stižu digitalni novčanici na razini Europske unije

Digitalni novčanici (e-novčanici) najčešće dolaze u obliku aplikacija koje predstavljaju alate za online plaćanje i pomoću njih se spremaju virtualne verzije debitnih i kreditnih kartica, što na kraju nošenje bankovnih kartica u fizičkom obliku čini potpuno nepotrebnim.

Europska unija se zbog zahtjeva država članica za pronalaskom sigurnijeg načina za pristup privatnim i javnim online servisima odlučila na predstavljanje digitalnog novčanika koji bi mogao biti i mnogo više od samog sredstva za online plaćanje.

Građanima unutar granica EU-a omogućit će se korištenje aplikacije kojoj će pristup biti omogućen putem digitalnog ID-ja. Digitalni novčanik služio bi za spremanje podataka o uplatama, korisničkim lozinkama ili plaćanjima, a čak bi mogao imati fukciju osobnog sefa jer bi se u njega mogli smještati i službeni dokumenti. Poslužio bi kao aplikacija pomoću koje će stanovnicima svih 27 država članica biti dostupno spajanje na službene web stranice i korištenje usluga lokalnih vlada.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Borba protiv klimatskih promjena vrijedna bilijun eura

Postizanje klimatski neutralnog gospodarstva u EU-u do 2050. zahtijeva ogromna ulaganja. Za postizanje privremenog cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. treba uložiti dodatnih 260 milijardi eura godišnje, procjenjuje Europska komisija.

Oko polovice sredstava dolazi iz dugoročnog proračuna EU-a kroz programe za projekte vezane uz klimu i okoliš, poput poljoprivrednog fonda, programa Obzor Europa, LIFE, fonda za regionalni razvoj i kohezijskog fonda. Najmanje 30 posto regionalnih sredstava bit će namijenjeno klimatskim akcijama.

Njihovo ulaganje treba potaknuti sufinanciranje država članica i privući dodatna sredstva. Program InvestEU i sredstva iz prihoda dobivenih kroz sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova trebaju privući više privatnih i javnih ulaganja, a novi Mehanizam za pravednu tranziciju, osmišljen za pomoć regijama i zajednicama najviše pogođenim prelaskom na zelenu ekonomiju (kao što su regije ovisne o ugljenu) dodatna sredstva.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Regionalna razvojna agencija PGŽ sudjelovala na konferenciji – “4. industrijska revolucija”

U petak, 21.05.2021. Regionalna razvojna agencija PGŽ prisustvovala je konferenciji „4. industrijska revolucija“ u organizaciji poslovnog tjednika „Lider“.

O transformacijskoj strategiji Hrvatske kroz fokusiranu reindustrijalizaciju, pritom implementirajući tehnologije koje je stvorila 4. industrijska revolucija govorili su relevantni domaći i međunarodni eksperti iz poslovnog i javnog sektora. U tom kontekstu zaključeno je da uz Nacionalnu razvojnu strategiju 2030., Nacionalni program oporavka i otpornosti te Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. potrebno je iskoristiti sve šanse za iskorak ka digitalnoj i industrijskoj 4.0 transformaciji .

Izvor: https://lider.events/
Fotografije: Google slike

Vlada RH usvojila nacrt konačnog prijedloga Zakona o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu (EU)

Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacrt konačnog prijedloga Zakona o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu (EU).

Nacrtom konačnog prijedloga Zakona u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske implementirat će se odredbe Direktive (EU) 2019/1161 Europskog parlamenta i vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu.

Zakonom se uvodi obveza izvješćivanja Europske komisije o ostvarenim minimalnim ciljevima javne nabave za udio čistih lakih i teških vozila, a koje obveznici javne nabave moraju uzeti u obzir kod svih postupaka javne nabave vozila koji se provode nakon 2. kolovoza 2021. godine.

Također, proširuje se područje primjene Zakona na leasing vozila, unajmljivanje ili najam s pravom otkupa te na ugovore za određene usluge. Bolje je definiran i popis usluga na koje se odnosi Zakon, a koji sada uključuje i usluge javnog cestovnog prijevoza, posebnog cestovnog prijevoza putnika, izvanrednog prijevoza putnika, kao i posebne usluge dostave pošte i paketa.

Izvor: https://mmpi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pravedan prelazak na zeleno gospodarstvo za sve europske regije

EU je predan postizanju klimatske neutralnosti do 2050. i uključio je taj cilj u sve politike u okviru Europskog zelenog plana za borbu protiv klimatskih promjena. Za njegovo ispunjenje potreban je prijelaz na niskougljično gospodarstvo koji predstavlja izazov za područja koja se uglavnom oslanjaju na fosilna goriva i industrije s visokim emisijama ugljika.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANIJE AKTIVNO SUDJELUJE U PROCESU PLANIRANJA INDUSTRIJSKE TRANZICIJE JADRANSKE HRVATSKE

EU Teritorijalna agenda do 2030. ima za cilj „Europu uravnoteženog razvoja“ kroz poticanje policentričnog razvoja i poboljšanje radnih , životnih i poslovnih uvjeta na svim mjestima kao i jačanje društveno-gospodarskog prosperiteta, inovacijskih kapaciteta i globalne konkurentnosti diljem Europe. Stoga je ključno oslobađanje jedinstvenog potencijala svake regije.

Industrijska tranzicija zahtjeva novi regionalni pristup razvoju koji se temelji na spoju industrijske, inovacijske i regionalne razvojne politike i učinkovitom korištenju teritorijalnog kapitala.

Kohezijska politika 2021.-2027. omogućiti će EU regijama da provedu industrijsku tranziciju na sveobuhvatan i regiji prilagođen način kroz ulaganja u pametnu specijalizaciju, zelenu i digitalnu tranziciju.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije uključena je u proces izrade strategije industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske kroz članstvo u Radnom timu zajedno s ostalim regionalnim koordinatorima Jadranske Hrvatske.

Zadaci postavljeni pred regionalne koordinatore uključuju dijagnostiku prioritetnih sektora i prioritetnih niša te prijedlog članova, najvećih i najinovativnijih regionalnih tvrtki koje će biti nositelji industrijske tranzicije kroz sudjelovanje u tzv. Leadership grupi. Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sa ostalim dionicima određuje smjer industrijske tranzicije, priprema transformacijske projekte te stvara temelj za izradu transformacijskog roadmap-a.