Gallery – pametna regija

5G tehnologija ubrzava gospodarski i društveni razvoj Hrvatske

Analiza Ekonomskog instituta Zagreb pokazala je kako udvostručenje brzine interneta u jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj može dovesti do osnivanja prosječno 10 novih kompanija, otvaranja 811 novih poslova, povećanja produktivnosti kompanija za dodatnih 364.000 kuna po zaposlenom te generiranja 420 milijuna novih izvoznih prihoda.

Predvodnik digitalizacije u Hrvatskoj je Hrvatski Telekom, koji je prvi započeo s komercijalnim radom 5G mreže. Trenutačno je tom mrežom pokriveno 17 gradova s oko 1,2 milijuna stanovnika.

5G mreža omogućit će povezivanje i automatizaciju velikog broja senzora, industrijskih uređaja, autonomnih vozila, dronova, daljnji razvoj telemedicine. Na lokalnoj razini potaknut će razvoj pametnih gradova, stvoriti nove poslove i poticati poduzetništvo.

Svjetska udruga mobilnih operatera GSMA u svojem istraživanju o gospodarskom utjecaju 5G mreže, tvrdi da će, do 2034. godine, korištenje 5G mreže s milimetarskim valovima generirati porast europskog BDP-a od 2,9 posto, odnosno 135 milijardi dolara. 5G mreža donosi goleme benefite za gospodarstvo, ali i ljudima mijenja svakodnevni život nabolje.

5G mreža sa sobom nosi tri funkcionalne cjeline:

veće kapacitete i više brzine,
brzi odziv mreže na razini od par milisekundi
velik broj povezanih uređaja, odnosno senzora koji istovremeno mogu biti spojeni na mrežu.

U suradnji Hrvatskog Telekoma i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu puštena je u rad i prva 5G campus mreža u Hrvatskoj, koja znanstvenoj i poslovnoj zajednici te studentima i start-upima omogućava rad na razvojnim projektima temeljenim na 5G tehnologiji u području interneta stvari, industrije 4.0, automatizacije, robotizacije i primjene umjetne inteligencije.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Najava međunarodnog natječaja za istraživačke projekte CHANSE

Hrvatska zaklada za znanost obavještava da će konzorcij CHANSE (Collaboration of Humanities and Social Sciences in Europe) u ožujku 2021. objaviti natječaj za međunarodne istraživačke projekte “Transformations: Social and Cultural Dynamics in the Digital Age”.

Program je nastao zajedničkom suradnjom mreža HERA i NORFACE, a provodit će ga 27 organizacija za financiranje istraživanje iz 24 države uz koordinaciju Poljske nacionalne agencije za znanost (NCN).

Ukupni proračun natječaj iznosi 36 milijuna eura, od čega 26 milijuna eura čine nacionalna sredstva organizacija-sudionica, dok je 10 milijuna eura sufinancirano od strane Europske komisije.

U okviru natječaja CHANSE financirat će se nova i inovativna istraživanja o procesima, značenju i posljedicama transformacija i inovacija u aktualnom digitalnom dobu kroz prizmu društvene i kulturne dinamike. Iako se u tekstu natječaja izričito ne isključuje mogućnost usporedbe s ostalim regijama, svaki projektni prijedlog mora sadržavati jasnu europsku komponentu, tj. istraživanje promjena koje se događaju u Europi kao cjelini ili na razini države, grada ili zajednice u Europi.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://hrzz.hr/
Fotografije: Google slike

Više od 60 posto komunalnog otpada u Hrvatskoj odlaže se pod zemljom

Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u EU-u svake godine, vidljiv je i složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje.

Od 2005. do 2018. prosječna količina otpada po glavi stanovnika u EU-u je pala, međutim postoje značajne razlike među državama.

Tako količina otpada raste u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Malti i Češkoj, a pada u Bugarskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj. U apsolutnim vrijednostima po glavi stanovnika prve su Danska, Malta, Cipar i Njemačka, a najmanje otpada proizvode Mađarska, Češka, Poljska i Rumunjska.

Bogatije zemlje te zemlje koje se bave turizmom proizvode više otpada.

Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjeverno-zapadnoj Europi (Belgija, Nizozemska, Danska, Švedska, Njemačka, Austrija i Finska). Osim recikliranja, tamo je popularno i spaljivanje.

Odlaganje pod zemljom iznimno je popularno na istoku i jugu Europe. Čak 10 država odlaže polovicu ili više otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Rumunjsku, Bugarsku i Slovačku na iznad 60 posto.

Između 2006. i 2017. odlaganje otpada pod zemljom znatno su se smanjilo u Sloveniji (69 postotnih bodova), Litvi (65 postotnih bodova), Latviji (64 postotna poena), Estoniji (60 postotnih bodova) i Finskoj (57 postotnih bodova).

Novosti LIFE programa za 2021. godinu

LIFE uredba za novo programsko razdoblje i Višegodišnji program rada u završnoj su fazi usvajanja. Detaljnije informacije o programu i mogućnostima korištenja i prijave projekta očekujemo uskoro.

Novi LIFE program pokrivat će sljedeća područja:

Priroda i bioraznolikost
Kružno gospodarstvo i kvaliteta života
Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama
Prijelaz na čistu energiju

Privremeni slijed događanja:

Otvaranje poziva: proljeće 2021.
Rok prijave: jesen 2021.
Evaluacija projektnih prijedloga: 2021/2022.
Potpisivanje ugovora: druga polovica 2022.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://lifeprogramhrvatska.hr/
Fotografije: Google slike

Pojašnjenje pravila o provedbi postupaka nabave za neobveznike Zakona o javnoj nabavi

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svojstvu Upravljačkog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. objavilo je dokument s pojašnjenjem primjene pojedinih odredbi Priloga 03 Pravila o provedbi postupaka nabava za neobveznike Zakona o javnoj nabavi, Pravila 05 Izvršavanje i upravljanje ugovorima, u verziji 7.0 Zajedničkih nacionalnih pravila.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

KASTAVCI DOBIVAJU STARTUP INKUBATOR

Početak 2021. godine u Gradu Kastvu obilježavaju dva velika projekta sufinancirana sredstvima iz europskih fondova – Povežimo se baštinom i Kastav Smart Start. Uskoro započinje i uređenje stare kuće u gradskoj jezgri, koja će postati poduzetnički inkubator u okviru projekta Kastav Smart Start.

Projekt „Kastav Smart Start“ prijavljen je krajem lipnja 2019. godine i sufinancira se sredstvima EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj u 84,99 postotnom iznosu ukupne vrijednosti projekta od 3.749.942,07 kuna. Od tog iznosa bespovratni iznos je 3.043.971,93 kune. Razdoblje implementacije projekta planirano je tijekom 2 godine nakon potpisa ugovora.

Provedbom ovog projekta nastoji se stvoriti poticajno okruženje za samozapošljavanje i podizanje radnih kompetencija za zapošljavanje. Kao glavni cilj projekta može se odrediti stvaranje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva, pogotovo u zelenim tehnologijama, koji će se ostvariti provođenjem aktivnosti stručne i savjetodavne podrške poduzećima uz raniju aktivnost unaprjeđenja infrastrukture u okviru koje bi se takve usluge pružale. Upravo na taj bi se način start-up MSP-ovima omogućilo da u nedostatku velikih financijskih sredstava povećaju izglede vlastitog uspjeha na tržištu kroz mentorstva koja bi im, uz znanje, mogla pružiti i presudne poslovne kontakte i otvoriti prilike na ciljanom tržištu. Također, obavljanjem djelatnosti u dijeljenom radnom prostoru, koristeći pritom dostupnu opremu i smanjujući troškove svog poslovanja, pružale bi im se prilike za suradnje, razvoj i rast.

Ciljne skupine projekta činit će mali i srednji poduzetnici koji će u okviru start-up inkubatora dobivati podršku poslovanju u vidu stručnih i savjetodavnih usluga. Isti su većinski identificirani kao subjekti aktivni u djelatnostima IT-a, tehničko-tehnološkim područjima te biotehnologiji. Također, očekuje se kako će savjetodavne i stručne usluge inkubatora koristiti i poduzeća aktivna u djelatnostima uredskog karaktera koja će, uz korištenje radnog prostora istog objekta temeljenog na coworking konceptu, pristupili i aktivnostima inkubatora u svrhu jačanja vlastitih znanja i kompetencija.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Kohezijska politika EU-a: više od 86 milijuna eura za širokopojasnu tehnologiju nove generacije u Hrvatskoj

Europska komisija odobrila je ulaganje više od 86 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kako bi Hrvatska proširila širokopojasnu infrastrukturu nove generacije, u skladu sa strategijom i politikama EU-a za širokopojasni pristup. Tim će se ulaganjem hrvatskim ruralnim i prigradskim naseljima omogućiti pristup brzim internetskim uslugama u korist građana i lokalnih poduzeća.

Očekuje se da će pristup brzom internetu potaknuti rast poslovanja, proširiti poslovni potencijal te poboljšati produktivnost i konkurentnost. To će biti posebno važno za ruralna obrtnička poduzeća i mikropoduzeća, koji će moći po prvi put pristupiti novim tržištima i imati koristi od e-usluga. Osim toga, vlada će moći proširiti e-usluge i digitalne obrazovne sustave, uključujući učenje na daljinu. Više informacija o ulaganjima koja EU financira u Hrvatskoj dostupno je na otvorenoj podatkovnoj platformi.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Grad Opatija će svoju javnu rasvjetu modernizirati LED tehnologijom

Grad Opatija će obnoviti javnu rasvjetu LED tehnologijom.

Javna rasvjeta će biti u potpunosti zamijenjena LED rasvjetnim tijelima, osim na obalnoj šetnici.

Vrijednost ovog projekta iznosi nešto više od 8 milijuna kuna, a slijedi raspisivanje javnog natječaja za postavljanje nove rasvjete i pružanje usluge održavanja po ESCO modelu.

Obnovom rasvjete očekuje se godišnja ušteda električne energije od 60,86 posto. Procjenjuje se da će se investicija isplatiti za 72 mjeseca, a pružatelj usluge treba dati 10 godina garancije.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Parlament odobrio 672,5 milijardi eura vrijedan Mehanizam za oporavak i otpornost

Ukupno 672,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova bit će dostupno za potporu nacionalnim mjerama za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije. Iz Mehanizma za oporavak i otpornost mogu se financirati i povezani projekti koji se provode od 1. veljače 2020. Sredstva će biti dostupna tijekom razdoblja od tri godine, a vlade država članica mogu zatražiti pretfinanciranje u iznosu do 13 % za svoje planove oporavka i otpornosti.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

HRVATSKI SABOR IZGLASAO NACIONALNU RAZVOJNU STRATEGIJU HRVATSKE DO 2030.

Hrvatski sabor izglasao je Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030., krovni strateški dokument za razvoj hrvatske države, koji će biti okvir za izradu svih lokalnih, regionalnih i nacionalnih strategija.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.sabor.hr/
Fotografije: Google slike