Gallery – pametna regija

Općina Omišalj će, svima koji to žele, platiti dokumentaciju za postavljanje solarnih panela

Općina Omišalj objavila je javni poziv za financiranje izrade projektne dokumentacije nužne za postavu krovnih fotonaponskih elektrana na području Općine Omišalj, u 2022. i 2023. godini. Slijedom tog poziva, Općina će izradu projektne dokumentacije potrebne za postavu fotonaponskih elektrana na krovove Omišljana i Njivičana financirati u punom iznosu, na način da će na transakcijski račun projektanta obaviti plaćanje po izrađenom projektu.

Financiranje će se raditi pod uvjetom da je za projekt izdana elektroenergetska suglasnost za priključak fotonaponske elektrane na mrežu od strane HEP-a – operatera distribucijskog sustava.

Pravo na korištenje od lokalne uprave za tu nakanu osiguranih sredstava moći će ostvariti fizičke osobe koje su vlasnici ili pak suvlasnici obiteljske kuće ili višestambene zgrade koja se nalazi na području općine te koji ondje imaju i prijavljeno prebivalište. Prijavitelji moraju biti državljani Republike Hrvatske te ispunjavati i uvjet da nemaju nepodmirenih dugovanja prema Općini. Uvjet prebivališta obvezan je za prijavitelja, no nije obvezan i za sve suvlasnike zgrade. Pod prihvatljivim troškom za financiranje putem ovog Javnog poziva podrazumijeva se pak izrada glavnog elektrotehničkog projekta za krovne fotonaponske elektrane maksimalne snage do 30 kW.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Europska komisija pojačava mjere za suzbijanje dezinformacija i promicanje digitalne pismenosti mladih

Europska komisija objavila je smjernice za nastavnike i odgojno-obrazovne djelatnike u osnovnim i srednjim školama o suzbijanju dezinformacija i promicanju digitalne pismenosti u njihovim učionicama. Smjernice pružaju praktičnu potporu nastavnicima i odgojno-obrazovnim djelatnicima te sadržavaju definicije tehničkih koncepata, vježbe u razredu i upute za poticanje zdravih navika na internetu. Skup alata obuhvaća tri glavne teme: izgradnju kompetencija u području digitalne pismenosti, suzbijanje dezinformacija te procjenu i evaluaciju digitalne pismenosti.

Trenutačno, izravno testiranje pokazalo je da trećina trinaestogodišnjaka u Europi ne posjeduje osnovne digitalne vještine, a prema podacima OECD-a samo je malo više od polovine petnaestogodišnjaka u EU-u izjavilo da ih se podučava kako otkriti jesu li informacije subjektivne ili pristrane. Stoga postoji jasna potreba za jačanjem uloge obrazovanja i osposobljavanja u borbi protiv dezinformacija i promicanju digitalne i medijske pismenosti. Na taj će se način povećati otpornost i mogućnost učinkovitije borbe protiv dezinformacija na internetu.

Uloga medijske pismenosti u borbi protiv dezinformacija podupire se u okviru programa Kreativna Europa i putem Europskog opservatorija za digitalne medije i njegovih regionalnih središta čiji rad pomaže Europska komisija.

Kako bi poduprla razvoj smjernica, Komisija je osnovala neformalnu stručnu skupinu za suzbijanje dezinformacija i promicanje digitalne pismenosti putem obrazovanja i osposobljavanja. Poziv stručnjacima da se pridruže skupini objavljen je 31. svibnja, a zatvoren 29. lipnja.

U završnom izvješću stručne skupine pruža se uvid u ključnu ulogu koju obrazovanje i osposobljavanje imaju u stjecanju kompetencija koje su mladima potrebne za današnji digitalni svijet, među ostalim kad je riječ o suzbijanju dezinformacija, uz istodobno isticanje glavnih izazova i potencijalnih rješenja u tom složenom i dinamičnom području. Ono se odnosi na postojeću politiku na razini EU-a i međunarodne inicijative, naglašavajući dodanu vrijednost nadogradnje postojećeg rada. U izvješću se predlažu četiri glavne dimenzije suzbijanja dezinformacija i promicanja digitalne pismenosti: obrazovanje i osposobljavanje u pogledu tehnološke i psihološke prirode dezinformacija; ključne dimenzije digitalne pismenosti, potrebe nastavnika i odgojno-obrazovnih djelatnika i naposljetku, djelotvorni pristupi usvojeni u svim državama članicama.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Riječke tvrtke razvijaju projekt ekološki prihvatljivih brodova

Četiri riječke renomirane tvrtke u području pomorstva MEP, Sarda, Conmare i Zorović predstavile su zajednički projekt EKO BROD koji potiče prelazak na ekološki prihvatljiva putnička plovila.

Riječ je o projektu koji će, projektiranjem novih brodskih pogona na električnu energiju, ukapljeni prirodni plin(LNG) ili hibridnih pogona, omogućiti postizanje značajnih ušteda i veće ekonomičnosti operiranja plovilom, zadovoljavanje najnovijih standarda zaštite okoliša, produljenje radnog vijeka plovila kod prenamijenjenih plovila i visoku razinu stručnosti pomoraca u upravljanju ekološki prihvatljivim plovilima.

Obuhvaća projektiranje brodskih sustava u svrhu prenamjene postojećih plovila na konvencionalni pogon u plovila pokretana takozvanim dual-fuel sustavima, primjerice ugradnju hibridnih pogona u postojeće brodove, kao i projektiranje električnih i hibridnih pogona u novogradnjama te uslugu ugradnje sustava neprekidnog napajanja kritičnih brodskih sustava.

Uz to, u sklopu projekta će biti izrađena i e-TMS aplikacija za praćenje potrošnje ekološki prihvatljivih vrsta pogona, poput električnih ili onih koji koriste ukapljeni prirodni plin(LNG), radi izračunavanja potrošnje i buduće planirane potrošnje na određenim rutama i postizanja veće učinkovitosti i ekonomičnosti upravljanja plovilom.

Projektom je predviđena i edukacija pomoraca u svrhu uspješne primjene aplikacije, kao i alternativnih sustava propulzije broda, korištenjem brodskih simulatora i primjenom posebno osmišljenog edukacijskog programa.

Ukupna vrijednost projekta je 7.1 milijuna kuna, od čega je 3,45 milijuna kuna bespovratnih sredstava osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, odnosno Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Ciljana tržišta paketa EKO BROD, istaknuto je prilikom predstavljanja, su tržišta plovila na alternativni, ekološki prihvatljiv, pogon, a ciljne skupine činit će brodari i brodarske kuće u javnom i privatnom vlasništvu, lučke uprave te pomorci u segmentu priobalnog prijevoza.

Mali Lošinj među Top 100 održivih, “zelenih”, turističkih destinacija svijeta!

Koncem rujna 2022. u Ateni na međunarodnoj konferenciji Svjetskog dana zelenih destinacija (Global Green destinations days) održana je dodjela priznanja za održive destinacije svijeta. Mali Lošinj osvojio je srebrno priznanje, a na ovom natjecanju sudjeluje od 2016.

Natjecanje za 100 održivih destinacija organizira se kako bi se prikazale priče o održivom turizmu i dobrim praksama, kao inspirativni primjeri drugim destinacijama, turoperatorima i putnicima. Programom se nastoji potaknuti destinacije da promiču odgovorno upravljanje destinacijom kako bi cijeli turistički sektor potaknule da usvoje i primjenjuju najbolju praksu u području zaštite okoliša.

Lošinj je ovo priznanje, uz dobre rezultate mjerenja raznih pokazatelja, osigurao i pričom o održivom i odgovornom turizmu. Riječ je o projektu Via Apsyrtides – sustavu pješačkih obilaznica koje povezuju i prezentiraju prirodne i kulturne atrakcije otočja, u čijem je središtu transverzalna staza dužine 150km koja se proteže od najsjevernije točke otoka Cresa do najjužnije točke otoka Ilovika.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

U napredak digitalne tranzicije Europska kisija ulaže gotovo 2 milijarde EUR iz programa Digitalna Europa

Europska komisija je donijela tri programa rada Digitalne Europe i u njima je navela ciljeve i posebna tematska područja za koja će se izdvojiti ukupno 1,98 milijardi eura. Prvi skup programa rada odnosi se na strateška ulaganja s pomoću kojih će se ostvariti Komisijini ciljevi za digitalno desetljeće Europe. Cilj je programa Digitalna Europa ojačati tehnološku suverenost Europe i staviti na tržište digitalna rješenja koja će koristiti građanima, javnim upravama i poduzećima.

Glavni program rada, vrijedan 1,38 milijardi EUR, usmjerit će na ulaganja u području umjetne inteligencije, računalstva u oblaku i podatkovnih prostora, kvantne komunikacijske infrastrukture, naprednih digitalnih vještina i široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu do kraja 2022. Uz taj glavni program rada Komisija je objavila i dva posebna programa rada: prvi se odnosi na financiranje u području kibersigurnosti, a proračun mu je 269 milijuna EUR do kraja 2022.; drugi se odnosi na uspostavu i rad mreže europskih centara za digitalne inovacije, a proračun mu je 329 milijuna EUR do kraja 2023.

Glavni program rada Digitalne Europe odnosit će se na ulaganja, npr.:

uvođenje zajedničkih podatkovnih prostora (npr. podatkovnih prostora za proizvodnju, mobilnost i financije) koji će javnom sektoru i poduzećima, malim, srednjim i novoosnovanima, olakšati prekograničnu razmjenu podataka, kao i uvođenje objedinjene cloud-to-edge infrastrukture i usluga, što će biti okosnica digitalnih rješenja za siguran protok podataka;
izgradnja objekata za testiranje i eksperimentiranje s rješenjima koja se oslanjaju na umjetnu inteligenciju radi poticanja korištenja pouzdane umjetne inteligencije (i među malim, srednjim i novoosnovanim poduzećima) u reakciji na velike društvene izazove kao što su klimatske promjene i održiva zdravstvena skrb (npr. uvođenje objekata za testiranje umjetne inteligencije u zdravstvu i u pametnim gradovima i zajednicama);
uvođenje sigurne infrastrukture za kvantnu komunikaciju u EU-u (EuroQCI) koja će osigurati dobru otpornost na kibernapade;
osnivanje i održavanje diplomskih studija iz bitnih naprednih digitalnih tehnologija radi jačanja digitalnih vještina u Europi, kao i održavanje digitalnih tečajeva za mala i srednja poduzeća, što je najavljeno u Programu vještina i Strategiji za MSP-ove iz 2020.
uspostava, rad i trajno dinamično održavanje digitalnih usluga koje potiču prekograničnu interoperabilnost rješenja namijenjenih javnim upravama (npr. europski digitalni identitet).

Program rada za područje kibersigurnosti bavit će se ulaganjima u izgradnju napredne opreme, alata i podatkovne infrastrukture za kibersigurnost. Financirat će se razvoj i optimalno korištenje znanja i vještina povezanih s kibersigurnošću, poticat će se razmjena dobre prakse i osigurati široko uvođenje najsuvremenijih kibersigurnosnih rješenja u cijelom europskom gospodarstvu.

Kako bi se ispunili njegovi ciljevi, programom Digitalna Europa uspostavit će se mreža europskih centara za digitalne inovacije koja će osigurati pristup testiranju tehnologije i poticati digitalnu transformaciju privatnih i javnih organizacija diljem Europe, što se može odnositi i na vlade na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Europski centri za digitalne inovacije bit će važan instrument s pomoću kojega će EU-ove politike, posebno industrijska te politika koja se odnosi na mala, srednja i novoosnovana poduzeća, pomagati poduzećima i javnom sektoru u dvostrukoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Sljedeći koraci

Prvi pozivi na podnošenje prijedloga za program Digitalna Europa objavit će se do kraja studenoga, a drugi pozivi objavit će se 2022. Programi rada provodit će se uglavnom bespovratnim sredstvima i javnom nabavom. Neke mjere, kao što su teme u okviru inicijative Destinacija Zemlja, provodit će se neizravnim upravljanjem, a partnerske organizacije provodit će potrebnu nabavu.

Kontekst

Program Digitalna Europa prvi je EU-ov program financiranja usmjeren na pružanje digitalne tehnologije poduzećima i građanima. Planirani ukupni proračun tog programa je 7,5 milijardi EUR (u tekućim cijenama) u sedam godina, a ubrzat će gospodarski oporavak i oblikovati digitalnu transformaciju europskog društva i gospodarstva, osobito na dobrobit malih i srednjih poduzeća. Program Digitalna Europa provodit će se putem višegodišnjih programa rada.

Program Digitalna Europa bit će dopuna ulaganjima u okviru drugih programa EU-a, kao što suObzor Europa, EU za zdravlje, InvestEU, Instrument za povezivanje Europe, kao i ulaganjima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Uredba o uspostavi programa Digitalna Europa objavljena je u Službenom listu EU-a 11. svibnja 2021., stupila je na snagu istog dana, a primjenjuje se retroaktivno od 1. siječnja 2021.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

JAVNI POZIV ZA SUFINANCIRANJE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA UGRADNJU FOTONAPONSKIH ELEKTRANA U SEKTORU VODNIH USLUGA

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje Javni poziv za sufinanciranje projektne dokumentacije za ugradnju fotonaponskih elektrana u sektoru vodnih usluga.

Predmet Javnog poziva je dodjela sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje izrade projektno-tehničke dokumentacije za ugradnju fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u sektoru vodnih usluga. Sufinanciranje je moguće ostvariti za izradu dokumentacije za jednu ili više lokacija. Lokacijom se smatra skup postojećih građevina na kojima bi se ugrađivale fotonaponske elektrane i/ili u kojima bi se trošila proizvedena električna energija, a iznimno, u slučaju postavljanja neintegrirane fotonaponske elektrane, uključuje i zemljište na koje se postavlja elektrana.

Korisnici sredstava Fonda u smislu ovog Poziva su javni isporučitelji vodnih usluga koji:
− podnesu prijavu i dostave svu obveznu dokumentaciju,
− imaju sjedište na području Republike Hrvatske,
− nemaju nepodmirenih obveza javnih davanja prema potvrdi Porezne uprave
− nemaju poslovne račune u blokadi.

Ukupno raspoloživ iznos sredstava Fonda po ovom Pozivu iznosi 10.000.000,00 kuna (1.327.228,08 eura).

Bespovratna sredstva po ovom Pozivu dodjeljuju se putem sredstava pomoći, pri čemu Korisnik može ostvariti sufinanciranje za provedbu Projekta kako slijedi:
– do 80% opravdanih troškova za lokacije na područjima posebne državne skrbi i prvoj skupini otoka,
– do 60% opravdanih troškova za lokacije na brdsko-planinskim područjima i drugoj skupini otoka,
– do 40% opravdanih troškova za lokacije na ostalim područjima Republike Hrvatske, odnosno sveukupno u iznosu do najviše 400.000,00 kuna (53.089,12 eura) za sve opravdane troškove na svim lokacijama.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

JAVNI POZIV ZA NEPOSREDNO SUFINANCIRANJE PROVEDBE MJERA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA IZ NACIONALNIH I LOKALNIH PLANSKIH I STRATEŠKIH DOKUMENATA

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje Javni poziv za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama iz nacionalnih i lokalnih planskih i strateških dokumenata.

Predmet ovog Javnog poziva je dodjela sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za sufinanciranje radova, opreme i usluga za provedbu mjera prilagodbe definiranih u nacionalnim i lokalnim strateškim i planskim dokumentima.

Pravo na korištenje sredstava Fonda sukladno ovom Javnom pozivu mogu ostvariti isključivo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje:
– imaju sjedište na području Republike Hrvatske,
– podnesu prijavu sukladno uvjetima ovog Javnog poziva,
– dostave obveznu dokumentaciju i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Javnom pozivu,
– prihvate uvjete zajedničkog sudjelovanja u sufinanciranju sukladno ovom Javnom pozivu i općim aktima Fonda,
– ulažu vlastita sredstva,
– nemaju dospjelih nepodmirenih i/ili nereguliranih obveza prema Fondu,
– nemaju poslovne račune u blokadi,
– nemaju nepodmirenih obveza javnih davanja prema potvrdi Porezne uprave,
– pravovremeno i u potpunosti ispunjavaju sve preuzete ugovorne obveze na temelju prijašnjih dodjela sredstava za sufinanciranje projekata od strane Fonda.

Fond će po ovom Javnom pozivu dodjeljivati sredstva pomoći sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (NN 18109, 42112, 73113, 29114, 155114, 132121) u udjelu do 80% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može ostvariti sredstva Fonda po ovom Javnom pozivu, odnosno po jednoj prijavi najviše do 3.000.000,00 kn.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Europska komisija poziva na bolju primjenu pravila EU-a u području okoliša radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša

Europska komisija objavila je treći pregled aktivnosti u području okoliša (EIR), ključni alat za izvješćivanje kojim se pridonosi provedbi propisa u području okoliša i ističe važnost provedbe pravila u tom području. Vrlo je važno smanjiti zaostajanje u provedbi propisa Unije na terenu kako bi se postigli dobri rezultati u području okoliša za građane te održali jednaki uvjeti za poduzeća, a istodobno otvorile prilike za gospodarski razvoj.

U Pregledu aktivnosti u području okoliša donose se zaključci i utvrđuju trendovi na razini EU-a na temelju izvješća 27 zemalja, u kojima se prikazuje trenutačno stanje provedbe prava EU-a u području okoliša. Uključuje obilje informacija o tome koliko dobro vlade EU-a štite kvalitetu zraka koji građani udišu, vode koju piju i prirode koja ih okružuje. Nadalje, u okviru pregleda utvrđuju se prioritetne mjere za poboljšanje u svakoj državi članici.

Trenutačno stanje u glavnim područjima politike zaštite okoliša

Bioraznolikost u EU-u i dalje se smanjuje. Među staništima u najlošijem su stanju u cijelom EU-u poluprirodni travnjaci te nadignuti, prijelazni i ravni cretovi. Šume su pod velikim pritiskom i većina država članica mora još intenzivnije raditi na dovršenju svoje mreže Natura 2000.
Voda: postizanje dobrog stanja vodnih tijela napreduje sporo, a neke države članice kasne s donošenjem ključnih instrumenata za rješavanje tog problema, posebno planova upravljanja riječnim slivom. Neke države članice moraju na vrijeme donijeti i plan zaštite od poplava. Osim toga, provedbena pravila za vodu za ljudsku potrošnju u nekoliko su zemalja i dalje zabrinjavajuća. Osim toga, pravila EU-a o pročišćavanju nitrata i komunalnih otpadnih voda sporo se provode zbog neodgovarajućeg planiranja i infrastrukture, unatoč dostupnosti sredstava EU-a.
Kružno gospodarstvo: iako je većina država članica uspostavila nacionalne strategije i akcijske planove za kružno gospodarstvo, postoje znatne razlike između stopa produktivnosti resursa u državama članicama i stopa kružne upotrebe materijala. Stopama produktivnosti mjeri se koliko učinkovito gospodarstvo upotrebljava resurse u proizvodnji, dok se stopama kružne uporabe materijala mjeri udio oporabljenog materijala koji se vraća u gospodarstvo. Potrebno je poduzeti dodatne mjere kako bi se poboljšao potencijal recikliranja plastike, građevinskih materijala i tekstila. Nastanak otpada još se uvijek teško sprječava u svim državama članicama, a u nekim je zemljama potrebno riješiti problem odlagališta otpada koja nisu u skladu sa standardima.
Onečišćenje zraka i dalje je velik zdravstveni problem za Europljane. Države članice moraju sustavno i dosljedno ispunjavati zahtjeve za praćenje kvalitete zraka kako bi zrak bio čišći u državama članicama i cijelom EU-u. Postizanje usklađenosti zahtijeva stroge mjere, od kojih su najistaknutije prelazak na održivu mobilnost utemeljenu na obnovljivim izvorima energije te uvođenje poljoprivrednih tehnika s niskom razinom emisija, među ostalim za stočarstvo te gospodarenje stajskim gnojem i gnojivom.
Klima: propisi o klimi dobro se provode u cijelom EU-u, no sada je važno postići dogovor o paketu mjera za smanjenje emisija za 55 %, kako je utvrđeno u Europskom zakonu o klimi za 2030. Potrebno je napraviti više i u pogledu prilagodbe u svakoj državi članici i na razini EU-a teškoj činjenici da su posljedice klimatskih promjena sve ozbiljnije. Odgovarajuće mjere za sprečavanje i/ili smanjenje štete koju uzrokuju klimatske promjene donose znatne gospodarske, okolišne i društvene koristi.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Objavljen Javni poziv za dodjelu 600 tisuća kuna inovativnim poduzetnicima

Zaklada FIPRO u suradnji s Primorsko-goranskom županijom objavila je poziv poduzetnicima na dostavu zahtjeva za dodjelu financijskih sredstava, a za što je namijenjeno 600 tisuća kuna. Dio je to projekta ‘Komercijalizacija inovacija’ kojeg Zaklada kontinuirano provodi u suradnji s PGŽ i time potiče razvoj inovativnog poduzetništva.

Pojedinom prijavitelju mogu se dodijeliti sredstva u minimalnom iznosu od 50 tisuća kuna te maksimalnom iznosu od 200 tisuća kuna. Sredstva se dodjeljuju za financiranje troškova razvoja i komercijalizacije inovacija; izrade ili nabave potrebne opreme, alata i materijala za izradu inovacije; izrade, ispitivanja, usavršavanja prototipa proizvoda ili postupka pružanja usluge; pripreme za izlazak na tržište, promotivnih aktivnosti te aktivnosti ugovaranja i razvoja distributivno prodajnih kanala; certificiranja ili atestiranja proizvoda ili usluga radi izlaska na tržište te pretraživanja stanja tehnike, pripreme i zaštite intelektualnog vlasništva.

Javni poziv je otvoren do 1. listopada 2022. godine, a objavljen je na službenoj web stranici Zaklade FIPRO i na stranicama Primorsko-goranske županije.

Prijavite svoje Smart i Eco city projekte i sudjelujte u izboru za Najbolji grad!

Kreće izbor za Najbolji grad za 2022. godinu, peti u nizu kojeg portal gradonacelnik.hr organizira u suradnji sa Hanza mediom, agencijom Ipsos te tvrtkom Apsolon. U tijeku su i rokovi za prijave za Smart i Eco city kategoriju.

Pobjednici će se birati u trima kategorijama: veliki grad (preko 35.000 stanovnika), srednji grad (10.000 – 35.000 stanovnika) i mali grad (manje od 10.000 stanovnika).

Za razliku od ostalih kategorija, za izbor za najbolji Smart i Eco city grad potrebno se prijaviti i to putem nominacijskih obrazaca koji su već poslani na adrese gradskih uprava.

Svi gradovi koji se vide u ovoj konkurenciji i smatraju da imaju dovoljno dobre projekte trebaju ispunjene obrasce poslati na adresu najboljigrad@hanzamedia.hr do zaključno 30. rujna u 23.59 sati.

U prošlogodišnjem izboru za najpametniji grad u zemlji u svojim su kategorijama (mali, srednji, veliki grad) trijumfirali Krk, Koprivnica i Rijeka, s tim da su Koprivnica i Rijeka tako potvrdili titulu najboljeg grada u Smart-city kategoriji drugu godinu zaredom. Najboljim gradom u Eco-city kategoriji lani je proglašen Osijek, a u finalu su bili još i Poreč i Šibenik.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike