Smart Region

Energetski dan 2021 o izazovima i mogućnostima financiranja zelene tranzicije putem ESI fondova u Primorsko-goranskoj županiji

U organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije i Regionalne energetske agencije Kvarner u Opatiji je, 23. studenoga 2021. uspješno održana konferencija “Energetski dan 2021 o izazovima i mogućnostima financiranja zelene tranzicije putem ESI fondova u Primorsko-goranskoj županiji”.

Na konferenciji su sudjelovali: Vedran Kružić, ravnatelj  Regionalne razvojne agencije PGŽ, dr.sc. Julije Domac, specijalni savjetnik predsjednika RH za klimu, Zlatko Komadina, župan PGŽ-a, Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, Darko Jardas, ravnatelj REA Kvarner, dr. sc. Ugo Toić, Otočna razvojna agencija Otra i Energetska zadruga Apsyrtides, mr.sc. Velimir Šegon, Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, mr. sc. Damir Medved, Ericsson Nikola Tesla, dr.sc. Damir Juričić, Centar za podršku pametnim i održivim gradovima, prof.dr.sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ-a i, u ulozi moderatora, izv. prof. dr.sc. Vedran Kirinčić, Tehnički fakultet u Rijeci.

U svom pozdravnom obraćanju Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ je istaknuo da je tema klimatskih promjena, zelene i energetske tranzicije trenutno jedna od najvažnijih za financiranje i pripremu projekata koji slijede u slijedećoj  financijskoj perspektivi EU 2021.-2027., što je ujedno bio i motiv organiziranja ove konferencije. Naglasio je da je PGŽ u svome Planu razvoja zelenu tranziciju prepoznao kao jedan od najvažnijih prioriteta gdje se u sektorima zelenog rasta i energetike mogu otvarati nova i kvalitetna radna mjesta.

Dr. sc. Julije Domac, specijalni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu u svom pozdravnom govoru  najavio je što se može očekivati u narednom razdoblju po pitanju zelene tranzicije:

Očekujemo u sljedećim godinama građane koji će biti aktivni proizvođači energije, građane koji će biti sudionici nekog tržišta. Nadam se da ćemo vidjeti i sve više tvrtki u javnom vlasništvu u tome, počevši od HEP-a pa do komunalnih poduzeća.

Nadalje, “Mogućnosti su ovdje i sada je zapravo na nama da iskoristimo prirodni potencijal koji Hrvatska ima, da ga iskoristimo da ne bude u svrhu nekakvih kratkoročnih interesa, nekakvih afera kao što smo često do sada viđali kada neki potencijal postoji, nego da bude u funkciji napretka društva, napretka građana, napretka cijele zajednice“, rekao je Domac.

U svom uvodnom obraćanju župan Zlatko Komadina je istaknuo da PGŽ daje svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena:

Svatko radi jedan pomak i jedan korak kako bi svi zajedno napravili ono što moramo, a to je spasiti zemaljsku kuglu od našeg štetnog djelovanja zbog karbonske priče.

Župan je istaknuo projekte u fazi realizacije poput velike sunčeve elektrane na Cresu, projekt Unije- samoodrživi otok, projekti solarne energije “ burze krovova“ na javnim zgradama, energetsku obnovu škola i skoro kandidiranje za energetsku obnovu zdravstvenih ustanova te je najavio izmjene Prostornoga plana kako bi se omogućile vjetroelektrane na istočnom dijelu Županije.

Ravnatelj Kružić je u svojoj prezentaciji „Zelena tranzicija Primorsko-goranske Županije“ – izazovi pred nama i mogućnosti financiranja putem ESI fondova 2021.-2027.”  predstavio je potencijale financiranja koji su namijenjeni energetskoj tranziciji. Kao glavni potencijalni izvor financiranja posebno ističe Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.” gdje su ponuđena sredstva u vrijednosti od 13,4 milijarde kuna za promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te za održivu intermodalnu i urbanu mobilnost alokacija od 1,4 milijarde kuna. Na raspolaganju su još i sredstva iz  Integriranog  teritorijalnog  programa (ITP) sa alokacijom od 14 milijardi kuna kao i Mehanizam za opravak i otpornost EU-a s ukupnom alokacijom od 74,65 milijardi kuna od kojih minimalno 37% ulaganja treba doprinositi zelenoj, a 20% digitalnoj tranziciji. Kvarnerski otoci su predvodnici energetske tranzicije u PGŽ-u, pogotovo u sferi upravljanja otpadom. Trenutno u PGŽ-u ima 56 projekata iz područja energetske učinkovitosti i energetike u visokoj fazi pripremljenosti za sljedeću financijsku perspektivu u vrijednosti od oko 565 milijuna kuna i 46 projekta iz područja zaštite okoliša u vrijednosti od oko 711 milijuna kuna.

Pogledajte cijelu prezentaciju na linku:  19:30-35:23 minute

Tonino Picula,  zastupnik u Europskom parlamentu  sudionicima se obratio putem videa koji je inicijalno prikazan na Energetskoj konferenciji otoka Krka u kojem je naglasio da je energetska tranzicija jedan od ključnih prioriteta Europskog zelenog plana koja će uvelike utjecati na europske politike u narednom desetljeću. Istaknuo je da su se otoci profilirali kao pioniri energetske tranzicije, pogotovo otok Krk koji je izabran među pet primjera dobre prakse u EU-u. Hrvatska ima izvanrednu priliku iskoristiti uspjehe otoka za poticanje gospodarstva sljedeće generacije.

Pogledajte cijeli video na linku:  36:05-38:30 minute

Darko Jardas, ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner održao je prezentaciju pod nazivom „Koji su energetski trendovi u Europskoj uniji i kakav je položaj Hrvatske u odnosu na ostatak EU-a“  u kojoj je istaknuo Njemačku kao primjer dobre prakse i zemlju koja je najjača i najbolja zemlja u Europi po broju instaliranih malih solarnih elektrana koje čine čak 75% ukupno instaliranih solara. Hrvatska je, nažalost, predzadnja u Europi po instaliranim kapacitetima i po instaliranim kapacitetima po glavi stanovnika. Uspoređujući sa susjednom Slovenijom, Hrvatska ima tri puta manje instaliranih kapaciteta, a gledano po glavi stanovnika Slovenija ima ček šest puta više. Naglasio je da Hrvatska treba puno hrabrije i odlučnije krenuti  u energetsku tranziciju, posebno sada kada su doneseni novi zakoni, i kada postoji mogućnost da kroz europske direktive možemo krenuti u solarizaciju Hrvatske. Također je potrebno demokratizirati i centralizirati cijeli proces solarizacije  u Hrvatskoj gradeći male solarne elektrane na krovovima zgrada.

Pogledajte cijelu prezentaciju na linku:  39:10 – 47:20 minute

Dr. sc. Ugo Toić, direktor Otočne razvojne agencije OTRA i predsjednik skupštine energetske zadruge “Apsyrtides”, održao je prezentaciju „Energetska tranzicija u lokalnim zajednicama – kako mobilizirati i uključiti dionike“ gdje je govoreći o iskustvima sa cresko-lošinjskog područja poručio da ne želi pričati o brojevima i fondovima već o ljudima kao temelju energetske tranzicije. Naglasio je nužnost generalne promjene razmišljanja i djelovanja u smjeru dekarbonizacije ističući da energetska tranzicija počinje u našim glavama. Istaknuo je važnost mobilizacije građana, javnih ustanova, civilnog sektora, gospodarstva i svih ostalih dionika u prihvaćanju novih tehnologija.

Pogledajte cijelu prezentaciju na linku:  48:04 – 1:04:20 minute

Mr. sc. Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske održao je prezentaciju „PVMax- kako ćemo potaknuti investicijski val u sunčane elektrane“ u kojoj je predstavio projekt solarizacije Hrvatske odnosno projekt PVMax. Tim projektom planira se pokretanje investicija u najmanje 100 MW integriranih fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj u ukupnom iznosu od preko 500 milijuna kuna. Očekuje se da će solarni paneli biti instalirani na više od 3000 zgrada, podjednako u javnom sektoru, kod građana i u komercijalnom sektoru, odnosno svugdje gdje postoji potrošnja električne energije i krovovi koji se mogu iskoristiti. Projekt koji je započeo 1. srpnja ove godine financira se iz sredstava tehničke pomoći programa ELENA (European Local Energy Assistance) kojim upravlja Europska investicijska banka (EIB), a operativno ga provodi REGEA.

Pogledajte cijelu prezentaciju na linku:  1:05:18 – 1:14:01 minute

Mr. sc. Damir Medved, glavni konzultant za tehnologiju pametnih gradova, Ericsson Nikola Tesla, održao je prezentaciju „Analitika velikih skupova podataka na primjeru projekta H2020 INSULAE“ posvećenu dekarbonizaciji otoka Unije gdje su predstavljeni neki od preliminarnih rezultata projekta.  Naime, u sklopu projekta osim izgradnje baterijskog postrojenja i izgradnje solarne elektrane je i instalacija odgovarajuće mjerne opreme i odgovarajuće senzorske infrastrukture kod potrošača, odnosno kućanstava i poduzeća  na Unijama u svrhu efikasnijeg upravljanja energetskom mrežom. Kreirana je pametna platforma za pametne otoke koja omogućava svim sudionicima u kontekstu proizvodnje i potrošnje energije da se međusobno povežu. Takvo mjerenje omogućava uvid u potrošnju samih trošila kao i u obrasce ponašanja ponašanje samih korisnika( smart habits) čime se identificira energetski otisak svakog kućanstva.

Pogledajte cijelu prezentaciju na linku:  1:14:30 – 1:32:40 minute

Dr. sc. Damir Juričić, zamjenik predstojnika Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci, održao je prezentaciju „Financijski instrumenti višegodišnjeg financijskog okvira 2022.-2027. za projekte obnovljivih izvora energije“ je predstavio financijske aspekte projekata obnovljivih izvora energije te općenito mogućnosti i izazove u financiranju javnih zelenih investicija. Istaknuo je da će fokus pozornosti biti na korištenje izvora iz fonda solidarnosti, a kao izazove trenutne situacije istaknuo je povećanje cijena sirovina, nedostatak radnik  za izvođenje radova, zastoji na svjetskom tržištu potrebni za digitalne sklopove, zauzetost projektanata te ja posebno naglasio nedovoljnu informiranost o mogućnostima primjene različitih financijskih produkata EU-a i njihovog kombiniranja s različitim modelima  nabave javnih projekta. Govoreći o konkurentnosti prodajne cijene proizvedenog kwh iz pojedinog izvora energije  naglasio je da je konkurentnost moguće poduprijeti subvencioniranjem kapitalne vrijednosti projekta, subvencioniranjem cijene izvora financiranja ili povećanjem dostupnosti nepostojećih izvora financiranja na određenom tržištu.

Pogledajte cijelu prezentaciju na linku:  1:33:20 – 1:48:45 minute

U zaključku konferencije, održana je panel rasprava na kojoj je, osim gore navedenih sudionika, sudjelovao i prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ-a. Raspravi je moderirao izv. prof. dr. sc. Vedran Kirinčić s Tehničkog fakulteta u Rijeci koji je dodatno naglasio da PGŽ, kao turistička destinacija, promocijom ovakvih zelenih tranzicijskih projekata ima priliku brendirati se kao high-tech plavo-zelena destinacija. Istaknuo je da su veliki solari potrebni Hrvatskoj kao i decentralizacija i demokratizacija proizvodnje solarne energije. Također, predložio je da bi bilo potrebno uvjetovati investitore da nova postrojenja u nekom dijelu budu u vlasništvu građana svrhom osiguranja električne energije iz obnovljivih izvora. Nesumnjivo, potrebno je koordinirano i promišljeno djelovanje kako bismo ispunili zacrtane ciljeve zelenog plana i omogućili uspješnu energetsku tranziciju Primorsko-goranske županije. Zaključeno je da je potrebno nastaviti organizirati ovakva događanja s ciljem informiranja i osvješćivanja šire javnosti.

ENERGETSKI DAN 2021 – zelena tranzicija PGŽ / Opatija 23.11.2021. from TV Novinet on Vimeo.

U analizi digitalne spremnosti hrvatskih gradova Rijeka je apsolutni pobjednik

Prema novoobjavljenoj studiji konzultantske kuće Apsolon koja je za cilj imala istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova te usporediti njihov napredak u odnosu na prethodne godine, Rijeka je zauzela uvjerljivo prvo mjesto prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti. Indeks je sastavljen kao ponderirana kombinacija pet indeksa: dostupnost i kvaliteta e-Usluga, servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja (City Card), dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana. Već treću godinu zaredom Apsolonova studija je omogućila  detaljan uvid u stanje digitalne transformacije jedinica lokalne samouprave te komparativnom analizom ukazala na pozitivne i negativne promjene u odnosu na prošlu godinu.

Analiza je obuhvatila 20 hrvatskih gradova koji su prema ukupnom indeksu zauzeli sljedeća mjesta: Rijeka na prvom mjestu s najboljim rezultatom između svih gradova, a zatim slijede veliki gradovi Zagreb, Split, Osijek, srednji gradovi Pula, Velika Gorica, Karlovac, Zadar, Slavonski Brod i mali gradovi Dubrovnik, Bjelovar, Šibenik, Varaždin, Koprivnica, Sisak, Đakovo, Samobor, Vukovar, Kaštela i Vinkovci. Pula je zauzela prvo mjesto u skupini srednjih gradova, a Dubrovnik u skupini malih gradova koji je ujedno zauzeo treće mjesto među svim gradovima.

Kompozitni indeks je pokazao da gradovi intenzivno rade na poboljšanju i razvoju novih digitalnih rješenja, a   12 od 20 promatranih gradova „pojačalo” svoj rezultat na ljestvici digitalne spremnosti za više od 10 %, a najveći napredak zabilježen je u Rijeci, Dubrovniku i Splitu.

Uslijed krize uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19 način života i poslovanja se drastično promijenio u privatnom i poslovnom životu. U takvim okolnostima i gradovi se „ sve više prilagođavaju novom načinu poslovanja omogućavajući obavljanje usluga iz udobnosti vlastitog doma, a počinje se uvoditi i sustavna online komunikacija s građanima“ navodi se u studiji.

Rijeka koja se ističe  kao digitalno najspremniji hrvatski grad te njeguje imidž jednog od najpametnijih gradova u Hrvatskoj, bez obzira na dosad postignute zavidne rezultate u digitalnoj spremnosti grada, te i dalje radi na unapređenju i ulaganju u nove digitalne tehnologije i rješenja. Spomenute aktivnosti odnose se na implementaciju novih tehnologija (npr. internet stvari, 3D ispis, umjetna inteligencija, Blockchain tehnologija), unapređenje gradske IKT  infrastrukture, razvoj novih i unapređenje postojećih digitalnih usluga za građane i poslovni sektor, podizanje svijesti i digitalno sudjelovanje građana i poduzeća u gradskim aktivnostima, edukacije za građane i mala i srednja poduzeća o digitalnim tehnologijama, digitalizaciju turističkih usluga, uspostavljanje i održavanje infrastrukture za otvorene skupove podataka te učestalo praćenje novih tehnoloških trendova.

Primorsko-goranska županija također ulaže u razvoj pametne regije, a od malih gradova u tom segmentu posebno se ističu gradovi Kastav i Krk.

Ključne preporuke za unapređenje digitalne spremnosti gradova započinju strateškim planiranjem kao osnovnim ključem digitalne transformacije, postepenim uvođenjem digitalnih alata kao posljedica specifičnih potreba lokalne zajednice i proračunskih mogućnosti i jačanjem suradnje, komunikacije i participacije između gradske uprave i građana.

Izvor (fotografije): Apsolon