Pametno upravljanje

Parlament odobrio 672,5 milijardi eura vrijedan Mehanizam za oporavak i otpornost

Ukupno 672,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova bit će dostupno za potporu nacionalnim mjerama za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije. Iz Mehanizma za oporavak i otpornost mogu se financirati i povezani projekti koji se provode od 1. veljače 2020. Sredstva će biti dostupna tijekom razdoblja od tri godine, a vlade država članica mogu zatražiti pretfinanciranje u iznosu do 13 % za svoje planove oporavka i otpornosti.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

HRVATSKI SABOR IZGLASAO NACIONALNU RAZVOJNU STRATEGIJU HRVATSKE DO 2030.

Hrvatski sabor izglasao je Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030., krovni strateški dokument za razvoj hrvatske države, koji će biti okvir za izradu svih lokalnih, regionalnih i nacionalnih strategija.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.sabor.hr/
Fotografije: Google slike

Kako EU želi postići kružno gospodarstvo do 2050.?

Nastavimo li iskorištavati resurse dosadašnjim tempom, do 2050. ćemo trebati resurse triju planeta Zemlje. Ograničeni resursi i klimatska pitanja traže prelazak s društva „uzmi-proizvedi-baci” na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050.
Trenutačna kriza ukazala je na nedostatke u resursima i lancima vrijednosti te pogodila mala i srednja poduzeća i industriju. Kružno gospodarstvo smanjit će emisije CO2 uz istodobno poticanje gospodarskog rasta i stvaranje prilika za zapošljavanje.

Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo
U skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. u okviru Zelenog plana Europska komisija predložila je u ožujku 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, s naglaskom na sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju otpadom, s ciljem poticanja rasta, konkurentnosti i globalnog vodstva EU-a u tom području.

Prijelaz na održive proizvode
Kako bi se uspostavilo tržište EU-a za održive, klimatski neutralne i resursno učinkovite proizvode, Komisija predlaže proširenje Direktive o ekološkom dizajnu na proizvode koji nisu povezani s energijom. Zastupnici žele da nova pravila budu na snazi u 2021. godini.
Zastupnici također podupiru inicijative za borbu protiv planiranog zastarijevanja, poboljšanje trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda te jačanje prava potrošača kroz „pravo na popravak“.

Stvaranje kružnih ključnih sektora
Kružnost i održivost moraju se uključiti u sve faze vrijednosnog lanca kako bi se postiglo potpuno kružno gospodarstvo: od dizajna do proizvodnje pa sve do potrošača.
Akcijskim planom Komisija utvrđuje sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva: plastiku; tekstil; e-otpad; hranu, vodu i hranjive tvari; pakiranje; baterije i vozila; zgrade i građevinarstvo.

Plastika: Iskorištavanjem plastike u kružnom gospodarstvu, postupno bi ukinula upotreba mikroplastike.

Tekstil: U proizvodnji tekstila upotrebljava se puno sirovina i vode, s manje od 1 posto recikliranih materijala.

Elektronika i informacijska i komunikacijska tehnologija: Elektronički i električni otpad, ili e-otpad, najbrže je rastući tok otpada u EU-u, a manje od 40 posto ga se reciklira.

Hrana, voda i hranjive tvari: Prema procjenama, 20 posto ukupne proizvodnje hrane u EU-u se baci ili potrati.

Ambalaža: Ambalažni otpad u Europi dosegnuo je rekordnu razinu 2017. godine.

Baterije i vozila: Zastupnici razmatraju prijedloge kojima se zahtijeva da proizvodnja i materijali svih baterija na tržištu EU-a imaju nizak ugljični otisak i poštuju ljudska prava te socijalne i ekološke standarde.

Građevinarstvo i zgrade: Građevinski sektor čini više od 35 posto ukupnog otpada u EU-u.

Gospodarenje otpadom i pošiljke: EU proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada godišnje, uglavnom iz kućanstava.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

5 pretpostavki koje mogu biti prednosti pametnih gradova

S više od 80% globalnog BDP-a stvorenog u gradovima, urbanizacija može pridonijeti održivom rastu i produktivnosti ako se njome dobro upravlja te ako je upravo čovjek u centru aktivnosti rasta. Tržište pametnih gradova ubrzano raste prema predviđenih 158 milijardi dolara investicija i vrijednosti u 2022. godini.

Međutim, mnogi kod razrade strategije za pametne gradove u startu podliježu pogreškama – ne stavljaju ljude na prvo mjesto. Tehnologija sama po sebi, ako čovjek ne vidi njezinu svrhu, neće ispuniti onaj prvi preduvjet, a to je povećanje kvalitete života. Onoga što je imperativ njezina korištenja.

Pet pretpostavki koje mogu biti prednosti pametnih gradova:

1. Donošenje odluka na temelju podataka

Dobro osmišljene strategije analitike podataka daju gradskim službenicima mogućnost pristupa i analize ogromnih količina informacija.

2. Privlačenje stanovnika i talenata

Građani danas očekuju da njihovi gradovi pružaju robusne, user-friendly digitalne usluge. Alati za suradnju, moderne i intuitivne web stranice i mobilne aplikacije postale su standard u mnogim aspektima života, a građani ne očekuju ništa manje od grada koji biraju za život.

3. Povećanje učinkovitosti transporta

Očekuje se da će ulaganja u pametni gradski prijevoz rasti više od 25% godišnje tijekom sljedećih nekoliko godina. Povezani transportni sustavi imaju neke od najvećih mogućnosti drastičnog povećanja učinkovitosti u cijelom gradu, no da bi sustavi bili korisni i da bi im se ljudi prilagodili, moraju biti praktični te im omogućiti dodanu vrijednost kao što je npr. praćanje javnog prijevoza u realnom vremenu.

4. Poticanje društvene jednakosti

Društvena nejednakost neće se smanjiti penetracijom nekih skupih tehnologija u društvo, koje iako su široko dostupne, zna koristiti samo specifična grupa ljudi. Tehnologija pametnog grada ima sposobnost stvoriti pravednije okruženje za građane. Da bi se osigurala digitalna jednakost, pojedinci moraju imati pristup internetskim uslugama velike brzine i pristupačnim uređajima.

5. Smanjenje onečišćenja okoliša

S porastom emisije stakleničkih plinova, otpada u našim oceanima i na našim ulicama, pametni se gradovi bore za smanjenje negativnih učinaka na okoliš. Energetski učinkovite zgrade, senzori kakvoće zraka i obnovljivi izvori energije pružaju gradovima nove alate za smanjenje njihovog ekološkog utjecaja.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Mehanizam za oporavak i otpornost: Komisija ažurirala smjernice za planove za oporavak i otpornost

Planom će se staviti na raspolaganje 672,5 milijardi eura u zajmovima i bespovratnim sredstvima za potporu reformama i ulaganjima u državama članicama.

Kako bi imale koristi od RRF-a, države članice moraju dostaviti planove za oporavak i otpornost s nacionalnim programima reformi i ulaganja. Iako su temeljna načela prijedloga Komisije zadržana, političkim dogovorom uvedene su neke izmjene u tekst Uredbe. Kako bi se državama članicama pomoglo u usklađivanju nacrta planova za oporavak i otpornost s Uredbom, ažurirane su smjernice koje su izvorno predstavljene u rujnu. U ovim ažuriranim smjernicama odražava se činjenica da je područje primjene RRF-a strukturirano oko šest stupova:

• zelenoj tranziciji,
• digitalnoj transformaciji,
• pametnom, održivom i uključivom rastu i radnim mjestima,
• socijalnoj i teritorijalnoj koheziji,
• zdravlju i otpornosti te
• politikama za sljedeću generaciju, djecu i mlade, uključujući obrazovanje i vještine.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Otvoreno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu prijedloga Plana razvoja grada Rijeke 2021. – 2027.

Grad Rijeka otvorio je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu prijedloga Plana razvoja grada Rijeke 2021. – 2027., a trajat će do 18. veljače 2021. godine.

U prosincu 2017. godine donesen je Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske kojim se prvi put uređuje sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela. Prošle godine isteklo je važenje strateškog dokumenta grada Rijeke – Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

VindØ – Prvi svjetski energetski otok

Konzorcij VindØ otkrio je svoju viziju prvog energetskog otoka na svijetu.

Konzorcij VindØ tvore dva najveća danska mirovinska fonda, PensionDanmark i PFA, te najveća danska komunalna tvrtka Andel.

Umjetni otok, napravljen od potopnih betonskih kutija, trebao bi se izgraditi u danskom dijelu Sjevernog mora, oko 100 kilometara od kopna.

Otok bi trebao biti uspostavljen najkasnije do 2030. godine, koristeći 3 GW morskog vjetra. S vremenom će otok povezati 10 GW priobalnog vjetra, na njemu će se nalaziti i spremište za pohranu energije.

U budućnosti, Danska planira razviti dva energetska otoka, jedan u Baltičkom i jedan u Sjevernom moru. Planirani energetski otok u Baltičkom moru do 2030. godine imao bi kapacitet od 2 GW.

Danska energetska agencija i Energinet započeli su pripreme radnje za izradu detaljne studije morskog dna i utjecaja otoka i pučinskih vjetroagregata na okoliš. Očekuje se da će studije biti završene 2024. godine.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.offshorewind.biz/
Fotografije: Google slike

Višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027.

U Višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027. ukupna dodijeljena sredstva iznose sveukupno 1824,3 milijarde EUR.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike