Pametno upravljanje

Početak izrade Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske i doprinos tematskih inovacijskih vijeća

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o utvrđivanju akata strateškog planiranja povezanih s uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine, rokove donošenja i tijela za njihovu izradu.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo znanosti i obrazovanja zaduženi su za izradu Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske (S3). Pametna specijalizacija pristup je gospodarskom razvoju koji ima za cilj razvoj „transformacijskih aktivnosti“ u odabranim prioritetnim područjima.

Države članice i regije EU usvojile su, na temelju identificiranih resursa i sposobnosti, strategije istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju kako bi usmjerile ulaganja u područja koja najbolje odgovaraju njihovom potencijalu za inovacije. Jedna od ključnih značajki koncepta pametne specijalizacije je pristup odozdo prema gore („bottom-up“) u procesu poduzetničkog otkrivanja („entrepreneurial discovery process“– EDP). Prema ovom pristupu usporedne prednosti i inovacijski potencijali trebaju biti rezultat zajedničkog napora relevantnih dionika inovacijskog sustava, a osobito rezultat suradnje poslovnog sektora i akademske zajednice.

Više na poveznici.

Izvor: https://mingor.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Među tri grada koji jedini zadovoljavaju EU normu o 50% odvojeno prikupljenog otpada nalazi se Grad Krk

Samo tri grada u Hrvatskoj zadovoljavaju EU normu o 50% odvojeno prikupljenog otpada: Prelog, Koprivnica i Krk.

Grad Krk je treći po redu sa stopom od 53,29% odvojeno prikupljenog otpada te bilježi povećanje u odnosu na 2019. godinu kada je imao 51,92% prikupljenog otpada.

Među prvih 10 gradova sa najvišom stopom odvojeno prikupljenog otpada, tri grada su s područja Primorsko-goranske županije-Krk, Cres i Mali Lošinj.

Čak 40 gradova u Hrvatskoj prikupilo je manje od 10% odvojenog otpada, dok četiri grada imaju postotak od 0%.

Kada se promatra količina odvojeno prikupljenog otpada po stanovniku, prednjače Cres, Mali Lošinj i Krk, te Rab.

Gradovi Krk, Cres, Mali Lošinj i Rab kontinuirano ulažu napore u svrhu unaprjeđenja gospodarenja otpadom, a posebno Krk, koji je već odavno pozicioniran kao eko destinacija.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Komisija ulaže 14,7 milijardi eura iz programa Obzor Europa u aktivnosti za stvaranje zdravije, zelenije i digitalnije Europe

Komisija je donijela glavni program rada Obzora Europa za razdoblje 2021. – 2022. u kojem su navedeni ciljevi i posebna tematska područja za koja će se izdvojiti sredstva u ukupnom iznosu od 14,7 milijardi eura. Ta će ulaganja pospješiti zelenu i digitalnu tranziciju, održivi oporavak od krize uzrokovane pandemijom koronavirusa i otpornost EU-a na buduće krize. Europskim istraživačima omogućit će stipendije, pristup osposobljavanju i razmjenama te pridonijeti izgradnji povezanijih i učinkovitijih europskih inovacijskih ekosustava i vrhunske istraživačke infrastrukture. Program je otvoren sudionicima iz cijele Europe i svijeta, a pritom će pojačati europski istraživački prostor.

Više od 40 % sredstava, odnosno oko ukupno 5,8 milijardi eura uložit će se u istraživanje i inovacije za europski zeleni plan i obveze Unije da EU do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Ta su sredstva namijenjena projektima za unaprjeđenje znanosti o klimatskim promjenama, rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama. Primjerice, projektne aktivnosti mogu biti one kojima se ubrzava prelazak na čistu energiju i mobilnost na održiv i pravedan način, pomaže u prilagodbi prehrambenih sustava, podupire kružno i biogospodarstvo, održavaju i poboljšavaju prirodni ponori ugljika u ekosustavima te potiče prilagodba klimatskim promjenama.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Usvojena Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu

Hrvatski je sabor 2. lipnja usvojio Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

Temeljni ciljevi Niskougljične strategije uključuju postizanje održivog razvoja temeljenog na ekonomiji s niskom razinom ugljika i učinkovitom korištenju resursa. Put kojim nas vodi niskougljična strategija dovest će do postizanja gospodarskog rasta uz manju potrošnju energije i sjivih izvora energije.

Mjere će provoditi svi sektori gospodarstva, počevši od energetike, prometa, industrije, zgradarstva, gospodarenja otpadom, poljoprivrede, turizma i usluga.

Više na poveznici.

Izvor: https://mingor.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Hrvatska dostavila službeni Plan za oporavak i otpornost Europskoj komisiji

Europska komisija je zaprimila službeni plan Hrvatske za oporavak i otpornost. Tim su planom utvrđene reforme i projekti javnih ulaganja koje Hrvatska planira provesti uz potporu Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). Komisija će u sljedeća dva mjeseca ocijeniti plan na temelju jedanaest kriterija utvrđenih u Uredbi te će njegov sadržaj pretvoriti u pravno obvezujuće akte.

Hrvatska je u okviru RRF-a zatražila bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od gotovo 6,4 milijardi eura.

Hrvatski plan temelji se na pet stupova koji uključuju zeleno i digitalno gospodarstvo, javnu upravu i pravosuđe, obrazovanje, znanost i istraživanja, tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvenu skrb. Plan također uključuje i inicijativu za obnovu zgrada, kao i mjere za poboljšanje poslovnog okruženja, obrazovanja, istraživanja i razvoja, energetske učinkovitosti zgrada, prometa bez emisija i razvoja obnovljivih izvora energije. Projektima u planu obuhvaćeno je cijelo trajanje RRF-a do 2026. Planom se predlažu projekti u svih sedam najvažnijih europskih područja.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Oslo – predvodnik u klimatskoj utrci

Oslo je veliki grad u Norveškoj, ali mali u svjetskim razmjerima. Budući da većina svjetskih emisija dolazi iz urbanih područja, ambiciozni klimatski ciljevi Osla ipak su od velike važnosti. Ne samo za Grad i njegove stanovnike, već i za ostatak svijeta.

Mnogi Oslo vide kao “ispitni laboratorij” koji će pokazati da su restrukturiranje i inovacije u zelena rješenja u potpunosti mogući. Upravo je to jedan od razloga zašto je grad u 2019. godinu ušao s naslovom Europska prijestolnica okoliša.

Cilj je klimatski osviješten grad s gotovo nikakvim emisijama stakleničkih plinova do 2030. godine. Strategija govori o tome kako grad može promijeniti i prilagoditi vlastite aktivnosti, a istovremeno olakšati ljudima i tvrtkama tranziciju.

Oslo - predvodnik u klimatskoj utrci

Oslo-predvodnik u klimatskoj utrci323.1 KB

Izvor: https://www.klimaskolen.no/
Fotografije: Google slike

Digitalna transformacija: važnost, koristi i politika EU-a

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Kvartovske priče – Individualne i grupne rasprave o stvarnim potrebama u lokalnoj zajednici

U okviru EU projekta “Kvartovske priče” provedene su četiri tematske grupne rasprave, vođene od strane predavača sa Sveučilišta u Rijeci, Regionalne energetske agencije Primorsko-goranske županije, Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije i Centra kompetencija za pametne gradove u Rijeci. Ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ na raspravama je sudjelovao ravnatelj, Vedran Kružić.

Rasprave su uključivale sljedeće teme:

Pametni gradovi
Urbanizam i održiva eksploatacija prostora
Ekonomija pametnog grada
Pametna mobilnost – zdravlje i ekologija

Na sljedećem LINKU dostupan je pregled rasprava.

Izvor: https://dcd.bezgranica.hr/
Fotografije: Google slike

Poziv na prijavu na programe Smart City Planning Project i Solution Planning Project, u okviru programa K-City Network

Veleposlanstvo Republike Koreje poziva na prijavu na programe Smart City Planning Project i Solution Planning Project, u okviru programa K-City Network.

Ukupni proračun programa Obzor Europa 95,5 milijardi eura

Obzor Europa, vodeći program za istraživanje i inovacije Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine s ukupnim proračunom od oko 95,5 milijardi eura, službeno je predstavljen u Hrvatskoj 23. ožujka na videokonferenciji u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Program Obzor Europa usmjeren je na poticanje svih oblika inovacija, uključujući revolucionarne inovacije, uvođenje inovativnih rješenja na tržište te optimiziranje rezultata programa radi povećanja učinka u ojačanome Europskome istraživačkom prostoru.

Više na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.mobilnost.hr/
Fotografije: Google slike

Oslo - predvodnik u klimatskoj utrci

Nota

Letak

Smart City Planning Project

Solution Planning Project