Pametno društvo – pametna regija

5G tehnologija ubrzava gospodarski i društveni razvoj Hrvatske

Analiza Ekonomskog instituta Zagreb pokazala je kako udvostručenje brzine interneta u jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj može dovesti do osnivanja prosječno 10 novih kompanija, otvaranja 811 novih poslova, povećanja produktivnosti kompanija za dodatnih 364.000 kuna po zaposlenom te generiranja 420 milijuna novih izvoznih prihoda.

Predvodnik digitalizacije u Hrvatskoj je Hrvatski Telekom, koji je prvi započeo s komercijalnim radom 5G mreže. Trenutačno je tom mrežom pokriveno 17 gradova s oko 1,2 milijuna stanovnika.

5G mreža omogućit će povezivanje i automatizaciju velikog broja senzora, industrijskih uređaja, autonomnih vozila, dronova, daljnji razvoj telemedicine. Na lokalnoj razini potaknut će razvoj pametnih gradova, stvoriti nove poslove i poticati poduzetništvo.

Svjetska udruga mobilnih operatera GSMA u svojem istraživanju o gospodarskom utjecaju 5G mreže, tvrdi da će, do 2034. godine, korištenje 5G mreže s milimetarskim valovima generirati porast europskog BDP-a od 2,9 posto, odnosno 135 milijardi dolara. 5G mreža donosi goleme benefite za gospodarstvo, ali i ljudima mijenja svakodnevni život nabolje.

5G mreža sa sobom nosi tri funkcionalne cjeline:

veće kapacitete i više brzine,
brzi odziv mreže na razini od par milisekundi
velik broj povezanih uređaja, odnosno senzora koji istovremeno mogu biti spojeni na mrežu.

U suradnji Hrvatskog Telekoma i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu puštena je u rad i prva 5G campus mreža u Hrvatskoj, koja znanstvenoj i poslovnoj zajednici te studentima i start-upima omogućava rad na razvojnim projektima temeljenim na 5G tehnologiji u području interneta stvari, industrije 4.0, automatizacije, robotizacije i primjene umjetne inteligencije.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Najava međunarodnog natječaja za istraživačke projekte CHANSE

Hrvatska zaklada za znanost obavještava da će konzorcij CHANSE (Collaboration of Humanities and Social Sciences in Europe) u ožujku 2021. objaviti natječaj za međunarodne istraživačke projekte “Transformations: Social and Cultural Dynamics in the Digital Age”.

Program je nastao zajedničkom suradnjom mreža HERA i NORFACE, a provodit će ga 27 organizacija za financiranje istraživanje iz 24 države uz koordinaciju Poljske nacionalne agencije za znanost (NCN).

Ukupni proračun natječaj iznosi 36 milijuna eura, od čega 26 milijuna eura čine nacionalna sredstva organizacija-sudionica, dok je 10 milijuna eura sufinancirano od strane Europske komisije.

U okviru natječaja CHANSE financirat će se nova i inovativna istraživanja o procesima, značenju i posljedicama transformacija i inovacija u aktualnom digitalnom dobu kroz prizmu društvene i kulturne dinamike. Iako se u tekstu natječaja izričito ne isključuje mogućnost usporedbe s ostalim regijama, svaki projektni prijedlog mora sadržavati jasnu europsku komponentu, tj. istraživanje promjena koje se događaju u Europi kao cjelini ili na razini države, grada ili zajednice u Europi.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://hrzz.hr/
Fotografije: Google slike

Parlament odobrio 672,5 milijardi eura vrijedan Mehanizam za oporavak i otpornost

Ukupno 672,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova bit će dostupno za potporu nacionalnim mjerama za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije. Iz Mehanizma za oporavak i otpornost mogu se financirati i povezani projekti koji se provode od 1. veljače 2020. Sredstva će biti dostupna tijekom razdoblja od tri godine, a vlade država članica mogu zatražiti pretfinanciranje u iznosu do 13 % za svoje planove oporavka i otpornosti.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

HRVATSKI SABOR IZGLASAO NACIONALNU RAZVOJNU STRATEGIJU HRVATSKE DO 2030.

Hrvatski sabor izglasao je Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030., krovni strateški dokument za razvoj hrvatske države, koji će biti okvir za izradu svih lokalnih, regionalnih i nacionalnih strategija.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.sabor.hr/
Fotografije: Google slike

Kako EU želi postići kružno gospodarstvo do 2050.?

Nastavimo li iskorištavati resurse dosadašnjim tempom, do 2050. ćemo trebati resurse triju planeta Zemlje. Ograničeni resursi i klimatska pitanja traže prelazak s društva „uzmi-proizvedi-baci” na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050.
Trenutačna kriza ukazala je na nedostatke u resursima i lancima vrijednosti te pogodila mala i srednja poduzeća i industriju. Kružno gospodarstvo smanjit će emisije CO2 uz istodobno poticanje gospodarskog rasta i stvaranje prilika za zapošljavanje.

Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo
U skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. u okviru Zelenog plana Europska komisija predložila je u ožujku 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, s naglaskom na sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju otpadom, s ciljem poticanja rasta, konkurentnosti i globalnog vodstva EU-a u tom području.

Prijelaz na održive proizvode
Kako bi se uspostavilo tržište EU-a za održive, klimatski neutralne i resursno učinkovite proizvode, Komisija predlaže proširenje Direktive o ekološkom dizajnu na proizvode koji nisu povezani s energijom. Zastupnici žele da nova pravila budu na snazi u 2021. godini.
Zastupnici također podupiru inicijative za borbu protiv planiranog zastarijevanja, poboljšanje trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda te jačanje prava potrošača kroz „pravo na popravak“.

Stvaranje kružnih ključnih sektora
Kružnost i održivost moraju se uključiti u sve faze vrijednosnog lanca kako bi se postiglo potpuno kružno gospodarstvo: od dizajna do proizvodnje pa sve do potrošača.
Akcijskim planom Komisija utvrđuje sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva: plastiku; tekstil; e-otpad; hranu, vodu i hranjive tvari; pakiranje; baterije i vozila; zgrade i građevinarstvo.

Plastika: Iskorištavanjem plastike u kružnom gospodarstvu, postupno bi ukinula upotreba mikroplastike.

Tekstil: U proizvodnji tekstila upotrebljava se puno sirovina i vode, s manje od 1 posto recikliranih materijala.

Elektronika i informacijska i komunikacijska tehnologija: Elektronički i električni otpad, ili e-otpad, najbrže je rastući tok otpada u EU-u, a manje od 40 posto ga se reciklira.

Hrana, voda i hranjive tvari: Prema procjenama, 20 posto ukupne proizvodnje hrane u EU-u se baci ili potrati.

Ambalaža: Ambalažni otpad u Europi dosegnuo je rekordnu razinu 2017. godine.

Baterije i vozila: Zastupnici razmatraju prijedloge kojima se zahtijeva da proizvodnja i materijali svih baterija na tržištu EU-a imaju nizak ugljični otisak i poštuju ljudska prava te socijalne i ekološke standarde.

Građevinarstvo i zgrade: Građevinski sektor čini više od 35 posto ukupnog otpada u EU-u.

Gospodarenje otpadom i pošiljke: EU proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada godišnje, uglavnom iz kućanstava.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

5 pretpostavki koje mogu biti prednosti pametnih gradova

S više od 80% globalnog BDP-a stvorenog u gradovima, urbanizacija može pridonijeti održivom rastu i produktivnosti ako se njome dobro upravlja te ako je upravo čovjek u centru aktivnosti rasta. Tržište pametnih gradova ubrzano raste prema predviđenih 158 milijardi dolara investicija i vrijednosti u 2022. godini.

Međutim, mnogi kod razrade strategije za pametne gradove u startu podliježu pogreškama – ne stavljaju ljude na prvo mjesto. Tehnologija sama po sebi, ako čovjek ne vidi njezinu svrhu, neće ispuniti onaj prvi preduvjet, a to je povećanje kvalitete života. Onoga što je imperativ njezina korištenja.

Pet pretpostavki koje mogu biti prednosti pametnih gradova:

Donošenje odluka na temelju podataka

Dobro osmišljene strategije analitike podataka daju gradskim službenicima mogućnost pristupa i analize ogromnih količina informacija.

Privlačenje stanovnika i talenata

Građani danas očekuju da njihovi gradovi pružaju robusne, user-friendly digitalne usluge. Alati za suradnju, moderne i intuitivne web stranice i mobilne aplikacije postale su standard u mnogim aspektima života, a građani ne očekuju ništa manje od grada koji biraju za život.

Povećanje učinkovitosti transporta

Očekuje se da će ulaganja u pametni gradski prijevoz rasti više od 25% godišnje tijekom sljedećih nekoliko godina. Povezani transportni sustavi imaju neke od najvećih mogućnosti drastičnog povećanja učinkovitosti u cijelom gradu, no da bi sustavi bili korisni i da bi im se ljudi prilagodili, moraju biti praktični te im omogućiti dodanu vrijednost kao što je npr. praćanje javnog prijevoza u realnom vremenu.

Poticanje društvene jednakosti

Društvena nejednakost neće se smanjiti penetracijom nekih skupih tehnologija u društvo, koje iako su široko dostupne, zna koristiti samo specifična grupa ljudi. Tehnologija pametnog grada ima sposobnost stvoriti pravednije okruženje za građane. Da bi se osigurala digitalna jednakost, pojedinci moraju imati pristup internetskim uslugama velike brzine i pristupačnim uređajima.

Smanjenje onečišćenja okoliša

S porastom emisije stakleničkih plinova, otpada u našim oceanima i na našim ulicama, pametni se gradovi bore za smanjenje negativnih učinaka na okoliš. Energetski učinkovite zgrade, senzori kakvoće zraka i obnovljivi izvori energije pružaju gradovima nove alate za smanjenje njihovog ekološkog utjecaja.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Turistička zajednica Grada Rijeke završila digitalizaciju destinacijskih informacija – www.visitRijeka.hr

Internetska stranica Turističke zajednice Grada Rijeke www.visitRijeka.hr je u suradnji s riječkom tvrtkom Iconis programirana i objavljena u novom dizajnu.

Posebnost je u tome što stranica sa svojim redovnim dnevnim ažuriranjem i ažuriranjem partnera koji direktno ažuriraju svoje informacije, kroz veliku online banku podataka koja okuplja sve destinacijske informacije predstavlja najtočniju stranicu Rijeke ne samo za opće destinacijske informacije, već i za sva događanja ili kontakt-podatke smještajnih i ugostiteljskih objekata s njihovim ponudama. Baza podataka dostupna je 24/7/365 svim članovima i partnerima koji objavljuju podatke na navedenoj platformi te im je tako omogućeno da direktno i samostalno odlučuju o informacijama koje se objavljuju.

Objavom web stranice u novom dizajnu Turističke zajednice Grada Rijeke je završila aktivnost potpune digitalizacije destinacijskih informacija.

Izvor: https://visitrijeka.hr/
Fotografije: Google slike

Komisija odobrila 2,9 milijardi EUR javne potpore koju 12 država članica dodjeljuje za drugi paneuropski projekt istraživanja i inovacija duž cijelog vrijednosnog lanca baterija

Na temelju EU pravila o državnim potporama Komisija je odobrila drugi važan projekt od zajedničkog europskog interesa (VPZEI) za potporu istraživanjima i inovacijama u vrijednosnom lancu baterija. Taj su projekt, nazvan European Battery Innovation, zajednički pripremile i prijavile Austrija, Belgija, Hrvatska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Poljska, Slovačka, Španjolska i Švedska.

Tih dvanaest država članica u nadolazećim će godinama izdvojiti otprilike 2,9 milijardi eura za taj projekt. Očekuje se da će se spomenutim javnim sredstvima potaknuti dodatnih 9 milijardi eura privatnih ulaganja, što je više nego trostruko u odnosu na državne potpore. Projekt dopunjuje prvi VPZEI u vrijednosnom lancu baterija, koji je Komisija odobrila u prosincu 2019.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Postignut politički dogovor o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)

ESF+ bit će važan europski financijski instrument za provedbu europskog stupa socijalnih prava, otvaranje radnih mjesta i stvaranje pravednog i socijalno uključivog društva. Osim toga, državama članicama omogućit će prijeko potrebne resurse za oporavak naših društava i gospodarstava nakon krize uzrokovane koronavirusom.

Ukupni proračun ESF-a plus iznosi 88 milijardi eura (u cijenama iz 2018.). Ta će se sredstva iskoristiti za ulaganje u ljude, otvaranje i očuvanje radnih mjesta, promicanje socijalne uključenosti, borbu protiv siromaštva i razvoj vještina potrebnih za digitalnu i zelenu tranziciju. U skladu s prijedlogom Komisije uključivat će i ambiciozniju obvezu ulaganja u mlade i borbe protiv siromaštva djece.

U skladu s političkim dogovorom sredstva iz ESF-a plus bit će namijenjena za:

ulaganja u mlade
potporu najugroženijim osobama
osiguravanje hrane i osnovne materijalne pomoći
ulaganja u djecu
izravnu potporu socijalnim inovacijama

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

TESTNOM ONLINE PLATFORMOM DO TRANSFERA TEHNOLOGIJA

Na završnoj konferenciji dvogodišnjeg projekta „INTERREG ADRION FUTURE – model upravljanja obrazovanjem i trening za industriju 4.0“ sudjelovalo je 9 partnera iz četiriju zemalja s vodećim partnerom iz Italije – Regione del Veneto. U sklopu projekta na Jadransko-jonskom području, na kojem sudjeluju u svojstvu partnera Primorsko-goranska županija i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, predstavljene su smjernice u razvoju pomorskog, nautičkog i brodograđevnog sektora kroz intenzivniju primjenu virtualnih tehnologija.

Rezultati istraživanja, u kojem je sudjelovalo 192 predstavnika privatnog i javnog sektora iz Italije, Grčke, Hrvatske i Albanije, poslužili su za pokretanje testne online platforme koja omogućuje transfer tehnologija i pripremu poslovnog subjekta za primjenu novih otkrića iz resornog područja s posebnim naglaskom na novu virtualnu stvarnost.

Postignuta je intenzivna suradnja između sveučilišta, kao znanstveno-istraživačkih centara i predstavnika realnog sektora koji u sljedećem koraku moraju biti spremni primijeniti rezultate istraživanja. Završena konferencija na razini Hrvatske održana je virtualno za sve partnere koji su odlučili potpisati sporazum o nastavku suradnje te i dalje razvijati Platformu FUTURE 4.0. putem zajedničkih projekata.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.efri.uniri.hr/
Fotografije: Google slike