Pametno društvo

Europska komisija pojačava mjere za suzbijanje dezinformacija i promicanje digitalne pismenosti mladih

Europska komisija objavila je smjernice za nastavnike i odgojno-obrazovne djelatnike u osnovnim i srednjim školama o suzbijanju dezinformacija i promicanju digitalne pismenosti u njihovim učionicama. Smjernice pružaju praktičnu potporu nastavnicima i odgojno-obrazovnim djelatnicima te sadržavaju definicije tehničkih koncepata, vježbe u razredu i upute za poticanje zdravih navika na internetu. Skup alata obuhvaća tri glavne teme: izgradnju kompetencija u području digitalne pismenosti, suzbijanje dezinformacija te procjenu i evaluaciju digitalne pismenosti.

Trenutačno, izravno testiranje pokazalo je da trećina trinaestogodišnjaka u Europi ne posjeduje osnovne digitalne vještine, a prema podacima OECD-a samo je malo više od polovine petnaestogodišnjaka u EU-u izjavilo da ih se podučava kako otkriti jesu li informacije subjektivne ili pristrane. Stoga postoji jasna potreba za jačanjem uloge obrazovanja i osposobljavanja u borbi protiv dezinformacija i promicanju digitalne i medijske pismenosti. Na taj će se način povećati otpornost i mogućnost učinkovitije borbe protiv dezinformacija na internetu.

Uloga medijske pismenosti u borbi protiv dezinformacija podupire se u okviru programa Kreativna Europa i putem Europskog opservatorija za digitalne medije i njegovih regionalnih središta čiji rad pomaže Europska komisija.

Kako bi poduprla razvoj smjernica, Komisija je osnovala neformalnu stručnu skupinu za suzbijanje dezinformacija i promicanje digitalne pismenosti putem obrazovanja i osposobljavanja. Poziv stručnjacima da se pridruže skupini objavljen je 31. svibnja, a zatvoren 29. lipnja.

U završnom izvješću stručne skupine pruža se uvid u ključnu ulogu koju obrazovanje i osposobljavanje imaju u stjecanju kompetencija koje su mladima potrebne za današnji digitalni svijet, među ostalim kad je riječ o suzbijanju dezinformacija, uz istodobno isticanje glavnih izazova i potencijalnih rješenja u tom složenom i dinamičnom području. Ono se odnosi na postojeću politiku na razini EU-a i međunarodne inicijative, naglašavajući dodanu vrijednost nadogradnje postojećeg rada. U izvješću se predlažu četiri glavne dimenzije suzbijanja dezinformacija i promicanja digitalne pismenosti: obrazovanje i osposobljavanje u pogledu tehnološke i psihološke prirode dezinformacija; ključne dimenzije digitalne pismenosti, potrebe nastavnika i odgojno-obrazovnih djelatnika i naposljetku, djelotvorni pristupi usvojeni u svim državama članicama.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

U napredak digitalne tranzicije Europska kisija ulaže gotovo 2 milijarde EUR iz programa Digitalna Europa

Europska komisija je donijela tri programa rada Digitalne Europe i u njima je navela ciljeve i posebna tematska područja za koja će se izdvojiti ukupno 1,98 milijardi eura. Prvi skup programa rada odnosi se na strateška ulaganja s pomoću kojih će se ostvariti Komisijini ciljevi za digitalno desetljeće Europe. Cilj je programa Digitalna Europa ojačati tehnološku suverenost Europe i staviti na tržište digitalna rješenja koja će koristiti građanima, javnim upravama i poduzećima.

Glavni program rada, vrijedan 1,38 milijardi EUR, usmjerit će na ulaganja u području umjetne inteligencije, računalstva u oblaku i podatkovnih prostora, kvantne komunikacijske infrastrukture, naprednih digitalnih vještina i široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu do kraja 2022. Uz taj glavni program rada Komisija je objavila i dva posebna programa rada: prvi se odnosi na financiranje u području kibersigurnosti, a proračun mu je 269 milijuna EUR do kraja 2022.; drugi se odnosi na uspostavu i rad mreže europskih centara za digitalne inovacije, a proračun mu je 329 milijuna EUR do kraja 2023.

Glavni program rada Digitalne Europe odnosit će se na ulaganja, npr.:

• uvođenje zajedničkih podatkovnih prostora (npr. podatkovnih prostora za proizvodnju, mobilnost i financije) koji će javnom sektoru i poduzećima, malim, srednjim i novoosnovanima, olakšati prekograničnu razmjenu podataka, kao i uvođenje objedinjene cloud-to-edge infrastrukture i usluga, što će biti okosnica digitalnih rješenja za siguran protok podataka;
• izgradnja objekata za testiranje i eksperimentiranje s rješenjima koja se oslanjaju na umjetnu inteligenciju radi poticanja korištenja pouzdane umjetne inteligencije (i među malim, srednjim i novoosnovanim poduzećima) u reakciji na velike društvene izazove kao što su klimatske promjene i održiva zdravstvena skrb (npr. uvođenje objekata za testiranje umjetne inteligencije u zdravstvu i u pametnim gradovima i zajednicama);
• uvođenje sigurne infrastrukture za kvantnu komunikaciju u EU-u (EuroQCI) koja će osigurati dobru otpornost na kibernapade;
• osnivanje i održavanje diplomskih studija iz bitnih naprednih digitalnih tehnologija radi jačanja digitalnih vještina u Europi, kao i održavanje digitalnih tečajeva za mala i srednja poduzeća, što je najavljeno u Programu vještina i Strategiji za MSP-ove iz 2020.
• uspostava, rad i trajno dinamično održavanje digitalnih usluga koje potiču prekograničnu interoperabilnost rješenja namijenjenih javnim upravama (npr. europski digitalni identitet).

Program rada za područje kibersigurnosti bavit će se ulaganjima u izgradnju napredne opreme, alata i podatkovne infrastrukture za kibersigurnost. Financirat će se razvoj i optimalno korištenje znanja i vještina povezanih s kibersigurnošću, poticat će se razmjena dobre prakse i osigurati široko uvođenje najsuvremenijih kibersigurnosnih rješenja u cijelom europskom gospodarstvu.

Kako bi se ispunili njegovi ciljevi, programom Digitalna Europa uspostavit će se mreža europskih centara za digitalne inovacije koja će osigurati pristup testiranju tehnologije i poticati digitalnu transformaciju privatnih i javnih organizacija diljem Europe, što se može odnositi i na vlade na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Europski centri za digitalne inovacije bit će važan instrument s pomoću kojega će EU-ove politike, posebno industrijska te politika koja se odnosi na mala, srednja i novoosnovana poduzeća, pomagati poduzećima i javnom sektoru u dvostrukoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Sljedeći koraci

Prvi pozivi na podnošenje prijedloga za program Digitalna Europa objavit će se do kraja studenoga, a drugi pozivi objavit će se 2022. Programi rada provodit će se uglavnom bespovratnim sredstvima i javnom nabavom. Neke mjere, kao što su teme u okviru inicijative Destinacija Zemlja, provodit će se neizravnim upravljanjem, a partnerske organizacije provodit će potrebnu nabavu.

Kontekst

Program Digitalna Europa prvi je EU-ov program financiranja usmjeren na pružanje digitalne tehnologije poduzećima i građanima. Planirani ukupni proračun tog programa je 7,5 milijardi EUR (u tekućim cijenama) u sedam godina, a ubrzat će gospodarski oporavak i oblikovati digitalnu transformaciju europskog društva i gospodarstva, osobito na dobrobit malih i srednjih poduzeća. Program Digitalna Europa provodit će se putem višegodišnjih programa rada.

Program Digitalna Europa bit će dopuna ulaganjima u okviru drugih programa EU-a, kao što suObzor Europa, EU za zdravlje, InvestEU, Instrument za povezivanje Europe, kao i ulaganjima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Uredba o uspostavi programa Digitalna Europa objavljena je u Službenom listu EU-a 11. svibnja 2021., stupila je na snagu istog dana, a primjenjuje se retroaktivno od 1. siječnja 2021.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Najava događanja “EU dan u Gorskom kotaru” 08. rujna 2022.

Ravnomjerni razvoj unutar hrvatskih regija te podrška razvoju i kvaliteti života na brdsko-planinskim područjima, visoko su na listi prioriteta Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije.

Nakon uspješno provedene konferencije pod nazivom „EU DAN NA CRESU – mogućnosti ulaganja u budućnost otoka“, održane  7. travnja na Cresu, u rujnu namjeravamo EU dan održati na području Gorskog kotara. Otočnu konferenciju organizirala je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije  uz podršku Primorsko-goranske županije, u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.

Dana 8. rujna 2022. godine u Delnicama, s početkom u 10:00 sati, RRA PGŽ namjerava organizirati jednako kvalitetan skup, s ciljem upoznavanja svih relevantnih dionika s najboljim europskim politikama i mjerama provođenja navedenih politika na ruralnim područjima te prepoznavanju potencijala i stvaranja preduvjeta pametnog i održivog razvoja brdsko- planinskih područja u kontekstu nadolazećeg razdoblja korištenja EU fondova.

Uz sudjelovanje više međunarodnih eksperata s područja razvoja politika za ruralna i brdsko-planinska područja dionicima s brdsko-planinskih područja, koji će biti pozvani na ovaj događaj, obratit će se i vodeći ljudi Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te predstaviti  najavljene nadolazeće  javne politike i potencijalne izvore financiranja u sklopu VFO 2021.-2027.

Na konferenciji se namjeravaju održati i dva panela:

• Panel o potencijalima ulaganja u društvenu, turističku i poslovnu infrastrukturu, uz sudjelovanje međunarodnih eksperata i predstavnika MRRFEU te Primorsko-goranske županije te
• Panel o razvoju koncepta pametnih i održivih ruralnih područja, s brojnim primjerima konkretnih rješenja na kojem namjeravamo predstaviti niz inovativnih rješenja koja doprinose razvoju kvalitete života i standarda stanovnika na ruralnim područjima.

Priznanje svjetske platforme. Rijeka je drugi najbolji grad u Hrvatskoj za razvoj startupova!

Rijeka je drugi najbolji grad u Hrvatskoj za razvoj startupova, ocijenila je vodeća svjetska platforma za mapiranje i analizu startup ekosustava StartupBlink u svom godišnjem izvješću kojim je obuhvaćeno tisuću gradova iz sto zemalja svijeta.

Rijeka se, prema analizi startup ekosustava, odnosno okruženja koje podupire rast i razvoj startupova, smjestila odmah iza Zagreba te je na toj globalnoj ljestvici napredovala u odnosu na 2021. godinu za još jedno mjesto na nacionalnoj razini i još deset mjesta na regionalnoj razini, što je smješta na 32. mjesto u istočnoj Europi.

Uspjehu Rijeke doprinose startupovi sa sjedištem u Rijeci, a ove je godine na platformi registriran ukupno 31, među kojima su i bivši korisnici Startup inkubatora Grada Rijeke te uspješna poduzeća mentora koji sudjeluju u radu inkubatora.

Pored startupova, kvalitetu riječkog startup ekosustava određuju i dva coworking prostora na raspolaganju poduzetnicima – RiHub i coworking prostor u Riječkoj razvojnoj agenciji Porin te pet organizacija koje pružaju podršku i razvojni okvir poduzetništvu u Rijeci. Među njima se nalaze četiri organizacije Grada Rijeke: Startup inkubator, Riječka razvojna agencija Porin s Proizvodnim parkom Torpedo i Centar kompetencija za pametne gradove Smart Ri te jedna organizacija Sveučilišta u Rijeci – Znanstveno-tehnologijski park Step Ri. Prema analizi StartupBlinka, Rijeka je idealno mjesto za osnivanje i razvoj startupova iz područja energetike i okoliša, IT-ja (software/data) te društvenih aktivnosti i slobodnog vremena.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Počeo ciklus obuka o kružnom gospodarstvu i održivom gospodarenju građevnim otpadom i otpadom od rušenja

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u suradnji sa Svjetskom bankom, pokrenulo je niz od šest dvodnevnih obuka o kružnom gospodarenju građevnim otpadom i otpadom od rušenja.
Program obuka donosi pregled nekih od najboljih praksi kružnog gospodarenja (građevnim) otpadom s primjerima iz Austrije i Nizozemske i njihovu primjenjivost na hrvatski kontekst. Obuku u Zagrebu otvorili su Mile Horvat, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Jehan Arulpragasam, direktor ureda Svjetske banke u Hrvatskoj.

Obuke se, nakon Zagreba, nastavljaju tijekom svibnja i lipnja u još pet hrvatskih regionalnih centara: Rijeci, Varaždinu, Osijeku, Splitu i Dubrovniku prema planiranom rasporedu.
Ciklus obuka održava se u suradnji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Svjetske banke i Austrijske agencije za okoliš.

Program edukacija dio je projekta tehničke pomoći Primjena koncepta kružnoga gospodarstva u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj koji provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, uz podršku Svjetske banke.

Izvor: https://mingor.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Prvi kastavski hackathon u sklopu projekta Kastav Smart Start

Grad Kastav je raspisao Javni poziv za sudjelovanje u hackathonu u sklopu projekta Kastav Smart Start. Prvi kastavski hackathon održat će se 2. i 3. lipnja 2022. godine u Kastvu u sklopu programa poduzetničkog inkubatora KASPI i manifestacije Kastav Smart City.

Hackathon je zamišljen kao maratonsko natjecanje u trajanju od 24h, u kojem prijavljene osobe timskim radom uz pomoć mentora razrađuju i predstavljaju inovativna rješenja u obliku izvedivog koncepta, koristeći stvarne dostupne podatke i dokumentaciju. Tema hackathona je ”Pametna i zelena rješenja za Kastav”, a sudionici mogu izabrati sljedeće podteme: mikromobilnost, digitalna demokracija te inovativna rješenja za staru jezgru.

Prijaviti se mogu grupe s najmanje 2 člana i najviše 5 članova, a prednost imaju osobe s prebivalištem na području Grada Kastva ili na području gradova i općina koje sačinjavaju Urbanu aglomeraciju Rijeka.

Za prvo mjesto na natjecanju i najbolji predstavljeni koncept predviđena je nagrada od 3.000,00 kn, za drugo mjesto 2.000,00 kn, a za treće mjesto 1.000,00 kn.

Prijave se zaprimaju zaključno do 27.05.2022. u 12:00h. Dokumentacija se mora ispuniti i potpisati putem računala. Prijave se dostavljaju putem e-mail adrese: matea.cavric@kastav.hr, s naslovom e-maila ”Prijava na Javni poziv sudjelovanje u hackathonu u sklopu projekta ”Kastav Smart Start”.

Detalji su dostupni na poveznici.

Izvor: https://kastav.hr/
Fotografije: Google slike