Pametno društvo – pametna regija

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA PRIGODNIM PROGRAMOM OBILJEŽILA DAN EUROPE U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI

Povodom obilježavanja Dana Europe, 9. svibnja 2023. godine, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, u suradnji s partnerima diljem županije, održala je nekoliko događanja u cilju informiranja javnosti o važnosti i utjecaju Europske unije u različitim aspektima regionalnoga razvoja i što kvalitetnijem korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2021.-2027.

EU PROJEKTI KAO IZBOR ZA KARIJERU TEMA DANA EUROPE NA FAKULTETU ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

U suradnji s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije obilježila je Dan Europe, 9. svibnja 2023. konferencijom na temu “EU projekti- moj izbor za karijeru?”. Okupljenim sudionicima predstavljene su mogućnosti razvoja karijere za mlade kroz EU projekte u kontekstu priprema projekata u turizmu, ali odgovor na pitanje kako provoditi EU projekte te kako oni mogu pomoći u razvoju karijere. Obilježavanje Dana Europe bila je i jedinstvena prilika za upoznavanje sudionika s EU projektima koji se trenutno provode na Fakultetu. U okviru događanja, održana je i dinamična Panel rasprava “Izazovi i prednosti rada na EU projektima”, a studenti su imali prilike saznati koje su vještine potrebne za rad na EU projektima, uz raspravu o izazovima u pripremi i provedbi EU projekata te kako koristiti EU sredstva za poboljšanje kvalitete života zajednice, ali i vlastite karijere.

Više o održanom događanju dostupno je na poveznici: https://prigoda.hr/2023/05/09/eu-projekti-kao-izbor-za-karijeru-tema-dana-europe-na-fakultetu-za-menadzment-u-turizmu-i-ugostiteljstvu/

DAN EUROPE U DELNICAMA OBILJEŽEN RASPRAVOM O BUDUĆNOSTI GORSKOG KOTARA

Povodom obilježavanja Dana Europe, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, u suradnji sa Srednjom školom Delnice pripremila je prigodno događanje u cilju informiranja javnosti o važnosti i utjecaju Europske unije i njenih politika na kvalitetu života građana, posebno u slabije razvijenim područjima. Obilježavanje Dana Europe u Gorskom kotaru održalo se u Srednjoj školi u Delnicama gdje je za učenike ekonomskog smjera te nastavnike ekonomije, ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić održao predavanje o budućnosti razvoja Gorskog kotara i interaktivnu radionicu na temu “Gorski kotar: kvaliteta života i poslovi budućnosti“. “Danas smo imali veliko zadovoljstvo održati jednu radionicu i kratko predavanje učenicima srednje škole u Delnicama, upravo povodom Dana Europe. Htjeli smo učenike, ali i njihove nastavnike, upoznati s mogućnošću financiranja projekata iz europskih fondova, ali isto tako i pripremiti učenike da će možda njihova karijera biti vezana uz neke poslove koji se tiču povlačenja europskih fondova.”, naveo je ravnatelj Kružić, a jedan od ciljeva radionice bio je saznati prijedloge pojedinih rješenja upravo od učenika kako bi kvaliteta života na području Gorskog kotara bila bolja.

Više o održanom događanju dostupno je na poveznici: https://prigoda.hr/2023/05/09/dan-europe-u-delnicama-obiljezen-raspravom-o-buducnosti-gorskog-kotara/

DAN EUROPE U KASTVU U DUHU EUROPSKE GODINE VJEŠTINA

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Grad Kastav obilježili su Dan Europe, 9. svibnja, prigodnim programom namijenjenim mladim poduzetnicima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave u Poduzetničkom inkubatoru KASPI.

Događanje s fokusom na vještine obuhvatilo je radionice o vaučerima za digitalizaciju te digitalne i komunikacijske vještine u poduzetništvu u kontekstu nove ere poslovanja, kao i aktualni Erasmus+ projekt RRA PGŽ pod nazivom #BusinessGoesViral – Osnaživanje mikro, malih i srednjih poduzeća za promicanje digitalne transformacije kroz usavršavanje mladih zaposlenika, a obilježavanje je zaključeno prezentacijom mogućnosti korištenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda +. Obilježavanje Dana Europe u Kastvu okupilo je predstavnike jedinica lokalne samouprave te male i srednje poduzetnike i start-upove koji su nizom predavanja ojačali vlastita znanja o korištenju digitalnih tehnologija u suvremenim komunikacijama te saznali informacije o novim pozivima, primarno financiranih sredstvima EU-a, koji će ojačati njihovo poslovanje, razvoj i konkurentnost te poboljšati kvalitetu usluga građanima.

Više o održanom događanju dostupno je na poveznici: https://prigoda.hr/2023/05/09/dan-europe-u-kastvu-u-duhu-europske-godine-vjestina/

Dan Europe obilježava se svake godine kao dan europskog mira i jedinstva koji se tradicionalno obilježava 9. svibnja, na obljetnicu Schumanove deklaracije iz 1950. godine. Ove godine, Dan Europe obilježava se u znaku Europske godine vještina koja stavlja vještine u središte pozornosti. Zbog rješavanja nedostatka vještina u EU-u, ovogodišnja tema jest pomoć građanima, ali i malim i srednjim poduzećima u stjecanju odgovarajućih vještina za kvalitetna radna mjesta.

Događanja povodom obilježavanja Dana Europe organizirala je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj. PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. Više informacija dostupno je na internetskim stranicama www.prigoda.hr i www.pametnaregija.hr te na društvenim mrežama Agencije: Facebook i Twitter.

Grad Krk proglašen ovogodišnjim Zelenim gradom – prijateljem Velebitske degenije

Ususret Danu planeta Zemlje, 21. travnja 2023. godine, Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva, dodijelilo je nagrade Velebitska degenija za najbolje novinarske radove o zaštiti prirode i okoliša objavljene u prošloj godini.

Uz nagrade koje su otišle u novinarske ruke, Grad Krk proglašen je ovogodišnjim Zelenim gradom – prijateljem Velebitske degenije, a nagradu je na jučerašnjoj svečanosti preuzeo gradonačelnik Darijo Vasilić. Prilikom gostovanja u emisiji Newsroom N1 televizije, komentirao je ne samo ovo vrijedno priznanje već i provedbu zelenih politike koje su Krk transformirale u jedan od najzelenijih hrvatskih otoka.

– Iza ove lijepe nagrade, kazao je Vasilić, dugogodišnji je rad i biranje onih projekata koji su od Krka napravili najzeleniji otok. Već dugi niz godina i u odvajanju otpada, kao i u drugim ulaganjima poput očuvanja vodenih resursa, Krk može biti primjer, s time da je nagradu, ponajprije, zaslužio zbog ulaganja u solare koji su dominantan izvor energije na svim javnim institucijama diljem otoku. A najveći dio zelenih politika koje na otoku provodimo, financirano je ili se financira upravo iz europskih fondova.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Javni poziv za neposredno sufinanciranje poticanja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje Javni poziv za neposredno sufinanciranje poticanja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada.

Predmet Javnog poziva je sufinanciranje nabave komunalne opreme i uređaja u svrhu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, čime će se uspostaviti kvalitetniji, postojaniji i ekonomski učinkovitiji sustav gospodarenja komunalnim otpadom u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i prirode i zaštitom javnog interesa te poticanja unaprjeđenja sustava sprječavanja nastanka otpada i odvojenog sakupljanja otpada.

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne samouprave i trgovačka društva i druge pravne ili fizičke osobe – obrtnici.

Bespovratna sredstva pomoć i subvencije dodjeljuju se putem dva modela, ovisno o vrsti prijavitelja:

1. MODEL A – prema ovom modelu dodjeljuju se sredstva pomoći jedinicama lokalne samouprave. Prijavitelj može ostvariti bespovratna sredstva Fonda najviše do 150.000,00 EUR i to:

do 80% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području posebne državne skrbi Republike Hrvatske
do 60% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području druge skupine otoka, odnosno na području određenom kao brdsko-planinsko područje
do 40% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na ostalim područjima Republike Hrvatske.

2. MODEL B – prema ovom modelu dodjeljuju se bespovratna sredstva subvencije komunalnim društvima. Prijavitelj može ostvariti bespovratna sredstva Fonda najviše do 150.000,00 EUR i to:

do 80% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području posebne državne skrbi Republike Hrvatske
do 60% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području druge skupine otoka, odnosno na području određenom kao brdsko-planinsko područje
do 40% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na ostalim područjima Republike Hrvatske.

Prijavitelj može podnijeti jednu prijavu za sufinanciranje, a koja može sadržavati nabavu komunalne opreme i/ili uređaja.

Rok za dostavu prijave na Javni poziv počinje danom objave Javnog poziva na mrežnoj stranici Fonda, a završava danom iskorištenosti predviđenih sredstava Fonda, a najkasnije istekom kalendarske godine 31. prosinca 2023.

_____________________________________________________________

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Cres među vodećim gradovima po povučenim sredstvima iz EU fondova – u sljedećem razdoblju plan je digitalizacija pametnih rješenja i gradnja dječjeg igrališta

Grad Cres je u 2021. godini povukao gotovo 3,3 tisuće kuna po stanovniku iz europskih fondova, pokazala je analiza portala gradonacelnik.hr o najboljim gradovima po povučenim EU sredstvima.

Dograđen je i adaptiran vrtić, izgrađeno sportsko igralište na otvorenom, sanirano i zatvoreno odlagalište otpada, rekonstruirana mreža povijesnih putova, do sljedeće godine završit će projekt postavljanja solarnih elektrana za javne zgrade, a priprema za digitalizaciju pametnih rješenja u okolišu i izgradnju dječjeg igrališta u sklopu vrtića.

Projekt „Izgradnja sportskog igrališta fitness/street workout parka Cres“ financiran je kroz natječaj LAG-a „Kvarnerski otoci“, a izgrađeno je sportsko igralište/vježbalište na otvorenom s kompletom od sedam sprava na lokaciji na kojoj se i prije nalazilo vježbalište na otvorenom na Lungomaru sv. Mikule. Dovršen je projekt dogradnje i adaptacije Dječjeg vrtića „Girice“ ukupne vrijednosti 3,4 milijuna kuna od čega se 1,3 milijuna sufinanciralo iz Programa ruralnog razvoja RH.

Nakon izgradnje pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta uspješno je zaključen i europski projekt sanacije i zatvaranja dotadašnjeg odlagališta otpada Pržići ukupno vrijedan gotovo 11 milijuna kuna koji je sufinanciran iz Kohezijskog fonda s nešto manje od 9 milijuna kuna.

Projektu „Čiste plaže“ cilj je bio utvrditi porijeklo i količine plutajućeg morskog otpada, prvenstveno mikroplastike.

Grad Cres kao nositelj projekta i Mali Lošinj kao partner dobili su gotovo pola milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za projekt „Čuvajmo zdravlje otočana”.

Projektom VALUE (EnVironmental And cuLtUral hEritage development – Razvoj prirodne i kulturne baštine), koji je proveden provodi u sklopu prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2014-2020, Grad Cres je uspješno rekonstruirao 70-ak km dugu mrežu povijesnih putova naslonjenu na transverzalu koja se proteže od rta Jablanac na sjeveru otoka do grada Cresa. Ukupna vrijednost VALUE projekta je oko 3,2 milijuna eura, od čega Europska unija sufinancirala 85%, tj. 2,7 milijuna.

Grad Cres jedan je od partnera u projektu “Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju” koji će do proljeća 2024. osigurati ugradnju 1 MW solarnih elektrana na javne objekte na području Istarske županije, Poreča, Pule, Cresa, Čakovca, Zaprešića i Ivanić-Grada. Planira se i prijava na natječaj LAG-a Kvarnerski otoci kako bi se osiguralo 100.000 eura za izgradnju dječjeg igrališta u sklopu Dječjeg vrtića Girice, a priprema se Grad i za sufinanciranje digitalizacije pametnih rješenja u okolišu, mobilnosti i upravi.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Projektu „Dolina vodika Sjeverni Jadran“ dodijeljeno 25 milijuna eura

Projekt „Dolina vodika Sjeverni Jadran“ ispunio je uvjete za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu do 25 milijuna eura izravnoga financiranja, objavilo je Partnerstvo za čisti vodik dodavši kako se rezultati pregovora u okviru programa Obzor Europa za velike doline vodika očekuju početkom ovoga mjeseca. Da se radi o doista značajnim sredstvima potvrdio je Massimiliano Fedriga, predsjednik Autonomne regije Friuli Venezia Giulia, rekavši kako vjeruje da „ova značajna sredstva, dodijeljena kao priznanje kvaliteti projekta na europskoj razini, potvrđuju i druge mogućnosti koje regija namjerava iskoristiti na sinergijski način, počevši od ulaganja predviđenih talijanskim planom oporavka i otpornosti za proizvodnju i uporabu vodika.“

„Dolina vodika Sjeverni Jadran“ prvi je transnacionalni projekt usmjeren na razvoj namjenske doline vodika. Nastao nakon potpisivanja Pisma namjere između Hrvatske, Slovenije i Autonomne regije Friuli Venezia Giulia, projekt ima za cilj uspostavu okvira za suradnju u razvoju ekološki prihvatljivih tehnologija proizvodnje vodika što pridonosi prijelazu na integrirani ekosustav koji uključuje energetski, industrijski i prometni sektor, ali i omogućava suradnju u području istraživanja i inovacija.

Bojan Kumer, ministar za infrastrukturu Republike Slovenije, podsjetio je da je „ovaj projekt rezultat zajedničkih napora državne i regionalne uprave, industrije, istraživačkih institucija i javnosti, tzv. quadruple helix (četverostrukog modela suradnje). Ta široka suradnja zaista je jamstvo uspjeha ovog projekta, kao i daljnjeg razvoja rješenja temeljenih na vodiku za širu uporabu.“

Partnerstvo uključuje 34 partnerske organizacije te zahvaća cijeli lanac vrijednosti, od proizvodnje, skladištenja, distribucije i završne uporabe vodika kao ključnoga energenta u više sektora. „Moramo biti svjesni da bi vodik, koji će se većinom proizvoditi u Europi, mogao postati značajan izvor energije i snažan alat za smanjenje ovisnosti o uvozu energije kao jedno od najvažnijih pitanja kada govorimo o poticanju gospodarstva Europske unije. Naš je cilj jasan: želimo biti važan globalni igrač uz čisto i održivo gospodarstvo“ – istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Ključni dionici iz svih triju zemalja razvijat će pilot-projekte za proizvodnju preko 5000 tona obnovljivoga vodika godišnje te se baviti njegovim skladištenjem, distribucijom i uporabom za dekarbonizaciju važnih industrijskih sektora kao što su proizvodnja čelika i cementa te održiva prometna rješenja.

Izvor: https://mingor.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Javni natječaj za razvojno inovacijske projekte u svrhu provedbe europskog Zelenog plana

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje Javni natječaj za razvojno inovacijske projekte u svrhu provedbe Europskog zelenog plana. Predmet Natječaja je dodjela sredstava Fonda za neposredno financiranje istraživačko-razvojnih i inovacijskih projekata kojima se podupiru istraživanja i eksperimentalni razvoj u području proizvodnje čiste energije, prometa, uključujući baterije, čisti vodik i druge niskougljične tehnologije te istraživanja tehnologija, tehničkih i netehničkih mjera za smanjenje emisija/povećanje ponora u sektorima (energetika, promet, poljoprivreda, šumarstvo, otpad i industrijski procesi).

Korisnici sredstava su javna visoka učilišta i javni znanstveni instituti.

Raspoloživa sredstva Fonda po ovom Natječaju iznose 7.500.000,00 kuna (995.421,06 eura).

Fond će po ovom Natječaju dodjeljivati sredstva pomoći u iznosu do najviše 1.506.900,00 kuna (200.000,00 eura) odnosno do 100% opravdanih troškova projekta.

Prihvatljivi i opravdani troškovi:

Rok za dostavu ponuda na Natječaj završava 28. prosinca 2023. godine.

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Europska komisija pojačava mjere za suzbijanje dezinformacija i promicanje digitalne pismenosti mladih

Europska komisija objavila je smjernice za nastavnike i odgojno-obrazovne djelatnike u osnovnim i srednjim školama o suzbijanju dezinformacija i promicanju digitalne pismenosti u njihovim učionicama. Smjernice pružaju praktičnu potporu nastavnicima i odgojno-obrazovnim djelatnicima te sadržavaju definicije tehničkih koncepata, vježbe u razredu i upute za poticanje zdravih navika na internetu. Skup alata obuhvaća tri glavne teme: izgradnju kompetencija u području digitalne pismenosti, suzbijanje dezinformacija te procjenu i evaluaciju digitalne pismenosti.

Trenutačno, izravno testiranje pokazalo je da trećina trinaestogodišnjaka u Europi ne posjeduje osnovne digitalne vještine, a prema podacima OECD-a samo je malo više od polovine petnaestogodišnjaka u EU-u izjavilo da ih se podučava kako otkriti jesu li informacije subjektivne ili pristrane. Stoga postoji jasna potreba za jačanjem uloge obrazovanja i osposobljavanja u borbi protiv dezinformacija i promicanju digitalne i medijske pismenosti. Na taj će se način povećati otpornost i mogućnost učinkovitije borbe protiv dezinformacija na internetu.

Uloga medijske pismenosti u borbi protiv dezinformacija podupire se u okviru programa Kreativna Europa i putem Europskog opservatorija za digitalne medije i njegovih regionalnih središta čiji rad pomaže Europska komisija.

Kako bi poduprla razvoj smjernica, Komisija je osnovala neformalnu stručnu skupinu za suzbijanje dezinformacija i promicanje digitalne pismenosti putem obrazovanja i osposobljavanja. Poziv stručnjacima da se pridruže skupini objavljen je 31. svibnja, a zatvoren 29. lipnja.

U završnom izvješću stručne skupine pruža se uvid u ključnu ulogu koju obrazovanje i osposobljavanje imaju u stjecanju kompetencija koje su mladima potrebne za današnji digitalni svijet, među ostalim kad je riječ o suzbijanju dezinformacija, uz istodobno isticanje glavnih izazova i potencijalnih rješenja u tom složenom i dinamičnom području. Ono se odnosi na postojeću politiku na razini EU-a i međunarodne inicijative, naglašavajući dodanu vrijednost nadogradnje postojećeg rada. U izvješću se predlažu četiri glavne dimenzije suzbijanja dezinformacija i promicanja digitalne pismenosti: obrazovanje i osposobljavanje u pogledu tehnološke i psihološke prirode dezinformacija; ključne dimenzije digitalne pismenosti, potrebe nastavnika i odgojno-obrazovnih djelatnika i naposljetku, djelotvorni pristupi usvojeni u svim državama članicama.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

U napredak digitalne tranzicije Europska kisija ulaže gotovo 2 milijarde EUR iz programa Digitalna Europa

Europska komisija je donijela tri programa rada Digitalne Europe i u njima je navela ciljeve i posebna tematska područja za koja će se izdvojiti ukupno 1,98 milijardi eura. Prvi skup programa rada odnosi se na strateška ulaganja s pomoću kojih će se ostvariti Komisijini ciljevi za digitalno desetljeće Europe. Cilj je programa Digitalna Europa ojačati tehnološku suverenost Europe i staviti na tržište digitalna rješenja koja će koristiti građanima, javnim upravama i poduzećima.

Glavni program rada, vrijedan 1,38 milijardi EUR, usmjerit će na ulaganja u području umjetne inteligencije, računalstva u oblaku i podatkovnih prostora, kvantne komunikacijske infrastrukture, naprednih digitalnih vještina i široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu do kraja 2022. Uz taj glavni program rada Komisija je objavila i dva posebna programa rada: prvi se odnosi na financiranje u području kibersigurnosti, a proračun mu je 269 milijuna EUR do kraja 2022.; drugi se odnosi na uspostavu i rad mreže europskih centara za digitalne inovacije, a proračun mu je 329 milijuna EUR do kraja 2023.

Glavni program rada Digitalne Europe odnosit će se na ulaganja, npr.:

uvođenje zajedničkih podatkovnih prostora (npr. podatkovnih prostora za proizvodnju, mobilnost i financije) koji će javnom sektoru i poduzećima, malim, srednjim i novoosnovanima, olakšati prekograničnu razmjenu podataka, kao i uvođenje objedinjene cloud-to-edge infrastrukture i usluga, što će biti okosnica digitalnih rješenja za siguran protok podataka;
izgradnja objekata za testiranje i eksperimentiranje s rješenjima koja se oslanjaju na umjetnu inteligenciju radi poticanja korištenja pouzdane umjetne inteligencije (i među malim, srednjim i novoosnovanim poduzećima) u reakciji na velike društvene izazove kao što su klimatske promjene i održiva zdravstvena skrb (npr. uvođenje objekata za testiranje umjetne inteligencije u zdravstvu i u pametnim gradovima i zajednicama);
uvođenje sigurne infrastrukture za kvantnu komunikaciju u EU-u (EuroQCI) koja će osigurati dobru otpornost na kibernapade;
osnivanje i održavanje diplomskih studija iz bitnih naprednih digitalnih tehnologija radi jačanja digitalnih vještina u Europi, kao i održavanje digitalnih tečajeva za mala i srednja poduzeća, što je najavljeno u Programu vještina i Strategiji za MSP-ove iz 2020.
uspostava, rad i trajno dinamično održavanje digitalnih usluga koje potiču prekograničnu interoperabilnost rješenja namijenjenih javnim upravama (npr. europski digitalni identitet).

Program rada za područje kibersigurnosti bavit će se ulaganjima u izgradnju napredne opreme, alata i podatkovne infrastrukture za kibersigurnost. Financirat će se razvoj i optimalno korištenje znanja i vještina povezanih s kibersigurnošću, poticat će se razmjena dobre prakse i osigurati široko uvođenje najsuvremenijih kibersigurnosnih rješenja u cijelom europskom gospodarstvu.

Kako bi se ispunili njegovi ciljevi, programom Digitalna Europa uspostavit će se mreža europskih centara za digitalne inovacije koja će osigurati pristup testiranju tehnologije i poticati digitalnu transformaciju privatnih i javnih organizacija diljem Europe, što se može odnositi i na vlade na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Europski centri za digitalne inovacije bit će važan instrument s pomoću kojega će EU-ove politike, posebno industrijska te politika koja se odnosi na mala, srednja i novoosnovana poduzeća, pomagati poduzećima i javnom sektoru u dvostrukoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Sljedeći koraci

Prvi pozivi na podnošenje prijedloga za program Digitalna Europa objavit će se do kraja studenoga, a drugi pozivi objavit će se 2022. Programi rada provodit će se uglavnom bespovratnim sredstvima i javnom nabavom. Neke mjere, kao što su teme u okviru inicijative Destinacija Zemlja, provodit će se neizravnim upravljanjem, a partnerske organizacije provodit će potrebnu nabavu.

Kontekst

Program Digitalna Europa prvi je EU-ov program financiranja usmjeren na pružanje digitalne tehnologije poduzećima i građanima. Planirani ukupni proračun tog programa je 7,5 milijardi EUR (u tekućim cijenama) u sedam godina, a ubrzat će gospodarski oporavak i oblikovati digitalnu transformaciju europskog društva i gospodarstva, osobito na dobrobit malih i srednjih poduzeća. Program Digitalna Europa provodit će se putem višegodišnjih programa rada.

Program Digitalna Europa bit će dopuna ulaganjima u okviru drugih programa EU-a, kao što suObzor Europa, EU za zdravlje, InvestEU, Instrument za povezivanje Europe, kao i ulaganjima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Uredba o uspostavi programa Digitalna Europa objavljena je u Službenom listu EU-a 11. svibnja 2021., stupila je na snagu istog dana, a primjenjuje se retroaktivno od 1. siječnja 2021.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Objavljen Javni poziv za dodjelu 600 tisuća kuna inovativnim poduzetnicima

Zaklada FIPRO u suradnji s Primorsko-goranskom županijom objavila je poziv poduzetnicima na dostavu zahtjeva za dodjelu financijskih sredstava, a za što je namijenjeno 600 tisuća kuna. Dio je to projekta ‘Komercijalizacija inovacija’ kojeg Zaklada kontinuirano provodi u suradnji s PGŽ i time potiče razvoj inovativnog poduzetništva.

Pojedinom prijavitelju mogu se dodijeliti sredstva u minimalnom iznosu od 50 tisuća kuna te maksimalnom iznosu od 200 tisuća kuna. Sredstva se dodjeljuju za financiranje troškova razvoja i komercijalizacije inovacija; izrade ili nabave potrebne opreme, alata i materijala za izradu inovacije; izrade, ispitivanja, usavršavanja prototipa proizvoda ili postupka pružanja usluge; pripreme za izlazak na tržište, promotivnih aktivnosti te aktivnosti ugovaranja i razvoja distributivno prodajnih kanala; certificiranja ili atestiranja proizvoda ili usluga radi izlaska na tržište te pretraživanja stanja tehnike, pripreme i zaštite intelektualnog vlasništva.

Javni poziv je otvoren do 1. listopada 2022. godine, a objavljen je na službenoj web stranici Zaklade FIPRO i na stranicama Primorsko-goranske županije.

Najava događanja “EU dan u Gorskom kotaru” 08. rujna 2022.

Ravnomjerni razvoj unutar hrvatskih regija te podrška razvoju i kvaliteti života na brdsko-planinskim područjima, visoko su na listi prioriteta Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije.

Nakon uspješno provedene konferencije pod nazivom „EU DAN NA CRESU – mogućnosti ulaganja u budućnost otoka“, održane 7. travnja na Cresu, u rujnu namjeravamo EU dan održati na području Gorskog kotara. Otočnu konferenciju organizirala je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije uz podršku Primorsko-goranske županije, u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.

Dana 8. rujna 2022. godine u Delnicama, s početkom u 10:00 sati, RRA PGŽ namjerava organizirati jednako kvalitetan skup, s ciljem upoznavanja svih relevantnih dionika s najboljim europskim politikama i mjerama provođenja navedenih politika na ruralnim područjima te prepoznavanju potencijala i stvaranja preduvjeta pametnog i održivog razvoja brdsko- planinskih područja u kontekstu nadolazećeg razdoblja korištenja EU fondova.

Uz sudjelovanje više međunarodnih eksperata s područja razvoja politika za ruralna i brdsko-planinska područja dionicima s brdsko-planinskih područja, koji će biti pozvani na ovaj događaj, obratit će se i vodeći ljudi Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te predstaviti najavljene nadolazeće javne politike i potencijalne izvore financiranja u sklopu VFO 2021.-2027.

Na konferenciji se namjeravaju održati i dva panela:

Panel o potencijalima ulaganja u društvenu, turističku i poslovnu infrastrukturu, uz sudjelovanje međunarodnih eksperata i predstavnika MRRFEU te Primorsko-goranske županije te
Panel o razvoju koncepta pametnih i održivih ruralnih područja, s brojnim primjerima konkretnih rješenja na kojem namjeravamo predstaviti niz inovativnih rješenja koja doprinose razvoju kvalitete života i standarda stanovnika na ruralnim područjima.