Pametna infrastruktura – pametna regija

5G tehnologija ubrzava gospodarski i društveni razvoj Hrvatske

Analiza Ekonomskog instituta Zagreb pokazala je kako udvostručenje brzine interneta u jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj može dovesti do osnivanja prosječno 10 novih kompanija, otvaranja 811 novih poslova, povećanja produktivnosti kompanija za dodatnih 364.000 kuna po zaposlenom te generiranja 420 milijuna novih izvoznih prihoda.

Predvodnik digitalizacije u Hrvatskoj je Hrvatski Telekom, koji je prvi započeo s komercijalnim radom 5G mreže. Trenutačno je tom mrežom pokriveno 17 gradova s oko 1,2 milijuna stanovnika.

5G mreža omogućit će povezivanje i automatizaciju velikog broja senzora, industrijskih uređaja, autonomnih vozila, dronova, daljnji razvoj telemedicine. Na lokalnoj razini potaknut će razvoj pametnih gradova, stvoriti nove poslove i poticati poduzetništvo.

Svjetska udruga mobilnih operatera GSMA u svojem istraživanju o gospodarskom utjecaju 5G mreže, tvrdi da će, do 2034. godine, korištenje 5G mreže s milimetarskim valovima generirati porast europskog BDP-a od 2,9 posto, odnosno 135 milijardi dolara. 5G mreža donosi goleme benefite za gospodarstvo, ali i ljudima mijenja svakodnevni život nabolje.

5G mreža sa sobom nosi tri funkcionalne cjeline:

veće kapacitete i više brzine,
brzi odziv mreže na razini od par milisekundi
velik broj povezanih uređaja, odnosno senzora koji istovremeno mogu biti spojeni na mrežu.

U suradnji Hrvatskog Telekoma i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu puštena je u rad i prva 5G campus mreža u Hrvatskoj, koja znanstvenoj i poslovnoj zajednici te studentima i start-upima omogućava rad na razvojnim projektima temeljenim na 5G tehnologiji u području interneta stvari, industrije 4.0, automatizacije, robotizacije i primjene umjetne inteligencije.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Novosti LIFE programa za 2021. godinu

LIFE uredba za novo programsko razdoblje i Višegodišnji program rada u završnoj su fazi usvajanja. Detaljnije informacije o programu i mogućnostima korištenja i prijave projekta očekujemo uskoro.

Novi LIFE program pokrivat će sljedeća područja:

Priroda i bioraznolikost
Kružno gospodarstvo i kvaliteta života
Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama
Prijelaz na čistu energiju

Privremeni slijed događanja:

Otvaranje poziva: proljeće 2021.
Rok prijave: jesen 2021.
Evaluacija projektnih prijedloga: 2021/2022.
Potpisivanje ugovora: druga polovica 2022.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://lifeprogramhrvatska.hr/
Fotografije: Google slike

KASTAVCI DOBIVAJU STARTUP INKUBATOR

Početak 2021. godine u Gradu Kastvu obilježavaju dva velika projekta sufinancirana sredstvima iz europskih fondova – Povežimo se baštinom i Kastav Smart Start. Uskoro započinje i uređenje stare kuće u gradskoj jezgri, koja će postati poduzetnički inkubator u okviru projekta Kastav Smart Start.

Projekt „Kastav Smart Start“ prijavljen je krajem lipnja 2019. godine i sufinancira se sredstvima EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj u 84,99 postotnom iznosu ukupne vrijednosti projekta od 3.749.942,07 kuna. Od tog iznosa bespovratni iznos je 3.043.971,93 kune. Razdoblje implementacije projekta planirano je tijekom 2 godine nakon potpisa ugovora.

Provedbom ovog projekta nastoji se stvoriti poticajno okruženje za samozapošljavanje i podizanje radnih kompetencija za zapošljavanje. Kao glavni cilj projekta može se odrediti stvaranje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva, pogotovo u zelenim tehnologijama, koji će se ostvariti provođenjem aktivnosti stručne i savjetodavne podrške poduzećima uz raniju aktivnost unaprjeđenja infrastrukture u okviru koje bi se takve usluge pružale. Upravo na taj bi se način start-up MSP-ovima omogućilo da u nedostatku velikih financijskih sredstava povećaju izglede vlastitog uspjeha na tržištu kroz mentorstva koja bi im, uz znanje, mogla pružiti i presudne poslovne kontakte i otvoriti prilike na ciljanom tržištu. Također, obavljanjem djelatnosti u dijeljenom radnom prostoru, koristeći pritom dostupnu opremu i smanjujući troškove svog poslovanja, pružale bi im se prilike za suradnje, razvoj i rast.

Ciljne skupine projekta činit će mali i srednji poduzetnici koji će u okviru start-up inkubatora dobivati podršku poslovanju u vidu stručnih i savjetodavnih usluga. Isti su većinski identificirani kao subjekti aktivni u djelatnostima IT-a, tehničko-tehnološkim područjima te biotehnologiji. Također, očekuje se kako će savjetodavne i stručne usluge inkubatora koristiti i poduzeća aktivna u djelatnostima uredskog karaktera koja će, uz korištenje radnog prostora istog objekta temeljenog na coworking konceptu, pristupili i aktivnostima inkubatora u svrhu jačanja vlastitih znanja i kompetencija.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Kohezijska politika EU-a: više od 86 milijuna eura za širokopojasnu tehnologiju nove generacije u Hrvatskoj

Europska komisija odobrila je ulaganje više od 86 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kako bi Hrvatska proširila širokopojasnu infrastrukturu nove generacije, u skladu sa strategijom i politikama EU-a za širokopojasni pristup. Tim će se ulaganjem hrvatskim ruralnim i prigradskim naseljima omogućiti pristup brzim internetskim uslugama u korist građana i lokalnih poduzeća.

Očekuje se da će pristup brzom internetu potaknuti rast poslovanja, proširiti poslovni potencijal te poboljšati produktivnost i konkurentnost. To će biti posebno važno za ruralna obrtnička poduzeća i mikropoduzeća, koji će moći po prvi put pristupiti novim tržištima i imati koristi od e-usluga. Osim toga, vlada će moći proširiti e-usluge i digitalne obrazovne sustave, uključujući učenje na daljinu. Više informacija o ulaganjima koja EU financira u Hrvatskoj dostupno je na otvorenoj podatkovnoj platformi.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Grad Opatija će svoju javnu rasvjetu modernizirati LED tehnologijom

Grad Opatija će obnoviti javnu rasvjetu LED tehnologijom.

Javna rasvjeta će biti u potpunosti zamijenjena LED rasvjetnim tijelima, osim na obalnoj šetnici.

Vrijednost ovog projekta iznosi nešto više od 8 milijuna kuna, a slijedi raspisivanje javnog natječaja za postavljanje nove rasvjete i pružanje usluge održavanja po ESCO modelu.

Obnovom rasvjete očekuje se godišnja ušteda električne energije od 60,86 posto. Procjenjuje se da će se investicija isplatiti za 72 mjeseca, a pružatelj usluge treba dati 10 godina garancije.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Parlament odobrio 672,5 milijardi eura vrijedan Mehanizam za oporavak i otpornost

Ukupno 672,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova bit će dostupno za potporu nacionalnim mjerama za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije. Iz Mehanizma za oporavak i otpornost mogu se financirati i povezani projekti koji se provode od 1. veljače 2020. Sredstva će biti dostupna tijekom razdoblja od tri godine, a vlade država članica mogu zatražiti pretfinanciranje u iznosu do 13 % za svoje planove oporavka i otpornosti.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

HRVATSKI SABOR IZGLASAO NACIONALNU RAZVOJNU STRATEGIJU HRVATSKE DO 2030.

Hrvatski sabor izglasao je Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030., krovni strateški dokument za razvoj hrvatske države, koji će biti okvir za izradu svih lokalnih, regionalnih i nacionalnih strategija.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.sabor.hr/
Fotografije: Google slike

Kako EU želi postići kružno gospodarstvo do 2050.?

Nastavimo li iskorištavati resurse dosadašnjim tempom, do 2050. ćemo trebati resurse triju planeta Zemlje. Ograničeni resursi i klimatska pitanja traže prelazak s društva „uzmi-proizvedi-baci” na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050.
Trenutačna kriza ukazala je na nedostatke u resursima i lancima vrijednosti te pogodila mala i srednja poduzeća i industriju. Kružno gospodarstvo smanjit će emisije CO2 uz istodobno poticanje gospodarskog rasta i stvaranje prilika za zapošljavanje.

Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo
U skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. u okviru Zelenog plana Europska komisija predložila je u ožujku 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, s naglaskom na sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju otpadom, s ciljem poticanja rasta, konkurentnosti i globalnog vodstva EU-a u tom području.

Prijelaz na održive proizvode
Kako bi se uspostavilo tržište EU-a za održive, klimatski neutralne i resursno učinkovite proizvode, Komisija predlaže proširenje Direktive o ekološkom dizajnu na proizvode koji nisu povezani s energijom. Zastupnici žele da nova pravila budu na snazi u 2021. godini.
Zastupnici također podupiru inicijative za borbu protiv planiranog zastarijevanja, poboljšanje trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda te jačanje prava potrošača kroz „pravo na popravak“.

Stvaranje kružnih ključnih sektora
Kružnost i održivost moraju se uključiti u sve faze vrijednosnog lanca kako bi se postiglo potpuno kružno gospodarstvo: od dizajna do proizvodnje pa sve do potrošača.
Akcijskim planom Komisija utvrđuje sedam ključnih područja za postizanje kružnog gospodarstva: plastiku; tekstil; e-otpad; hranu, vodu i hranjive tvari; pakiranje; baterije i vozila; zgrade i građevinarstvo.

Plastika: Iskorištavanjem plastike u kružnom gospodarstvu, postupno bi ukinula upotreba mikroplastike.

Tekstil: U proizvodnji tekstila upotrebljava se puno sirovina i vode, s manje od 1 posto recikliranih materijala.

Elektronika i informacijska i komunikacijska tehnologija: Elektronički i električni otpad, ili e-otpad, najbrže je rastući tok otpada u EU-u, a manje od 40 posto ga se reciklira.

Hrana, voda i hranjive tvari: Prema procjenama, 20 posto ukupne proizvodnje hrane u EU-u se baci ili potrati.

Ambalaža: Ambalažni otpad u Europi dosegnuo je rekordnu razinu 2017. godine.

Baterije i vozila: Zastupnici razmatraju prijedloge kojima se zahtijeva da proizvodnja i materijali svih baterija na tržištu EU-a imaju nizak ugljični otisak i poštuju ljudska prava te socijalne i ekološke standarde.

Građevinarstvo i zgrade: Građevinski sektor čini više od 35 posto ukupnog otpada u EU-u.

Gospodarenje otpadom i pošiljke: EU proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada godišnje, uglavnom iz kućanstava.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

5 pretpostavki koje mogu biti prednosti pametnih gradova

S više od 80% globalnog BDP-a stvorenog u gradovima, urbanizacija može pridonijeti održivom rastu i produktivnosti ako se njome dobro upravlja te ako je upravo čovjek u centru aktivnosti rasta. Tržište pametnih gradova ubrzano raste prema predviđenih 158 milijardi dolara investicija i vrijednosti u 2022. godini.

Međutim, mnogi kod razrade strategije za pametne gradove u startu podliježu pogreškama – ne stavljaju ljude na prvo mjesto. Tehnologija sama po sebi, ako čovjek ne vidi njezinu svrhu, neće ispuniti onaj prvi preduvjet, a to je povećanje kvalitete života. Onoga što je imperativ njezina korištenja.

Pet pretpostavki koje mogu biti prednosti pametnih gradova:

Donošenje odluka na temelju podataka

Dobro osmišljene strategije analitike podataka daju gradskim službenicima mogućnost pristupa i analize ogromnih količina informacija.

Privlačenje stanovnika i talenata

Građani danas očekuju da njihovi gradovi pružaju robusne, user-friendly digitalne usluge. Alati za suradnju, moderne i intuitivne web stranice i mobilne aplikacije postale su standard u mnogim aspektima života, a građani ne očekuju ništa manje od grada koji biraju za život.

Povećanje učinkovitosti transporta

Očekuje se da će ulaganja u pametni gradski prijevoz rasti više od 25% godišnje tijekom sljedećih nekoliko godina. Povezani transportni sustavi imaju neke od najvećih mogućnosti drastičnog povećanja učinkovitosti u cijelom gradu, no da bi sustavi bili korisni i da bi im se ljudi prilagodili, moraju biti praktični te im omogućiti dodanu vrijednost kao što je npr. praćanje javnog prijevoza u realnom vremenu.

Poticanje društvene jednakosti

Društvena nejednakost neće se smanjiti penetracijom nekih skupih tehnologija u društvo, koje iako su široko dostupne, zna koristiti samo specifična grupa ljudi. Tehnologija pametnog grada ima sposobnost stvoriti pravednije okruženje za građane. Da bi se osigurala digitalna jednakost, pojedinci moraju imati pristup internetskim uslugama velike brzine i pristupačnim uređajima.

Smanjenje onečišćenja okoliša

S porastom emisije stakleničkih plinova, otpada u našim oceanima i na našim ulicama, pametni se gradovi bore za smanjenje negativnih učinaka na okoliš. Energetski učinkovite zgrade, senzori kakvoće zraka i obnovljivi izvori energije pružaju gradovima nove alate za smanjenje njihovog ekološkog utjecaja.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Komisija odobrila 2,9 milijardi EUR javne potpore koju 12 država članica dodjeljuje za drugi paneuropski projekt istraživanja i inovacija duž cijelog vrijednosnog lanca baterija

Na temelju EU pravila o državnim potporama Komisija je odobrila drugi važan projekt od zajedničkog europskog interesa (VPZEI) za potporu istraživanjima i inovacijama u vrijednosnom lancu baterija. Taj su projekt, nazvan European Battery Innovation, zajednički pripremile i prijavile Austrija, Belgija, Hrvatska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Poljska, Slovačka, Španjolska i Švedska.

Tih dvanaest država članica u nadolazećim će godinama izdvojiti otprilike 2,9 milijardi eura za taj projekt. Očekuje se da će se spomenutim javnim sredstvima potaknuti dodatnih 9 milijardi eura privatnih ulaganja, što je više nego trostruko u odnosu na državne potpore. Projekt dopunjuje prvi VPZEI u vrijednosnom lancu baterija, koji je Komisija odobrila u prosincu 2019.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike