Ivana – pametna regija

5 milijuna EURA Europskog insitituta za inovacije i tehnologiju za razvoj inovativnih ideja u okviru novog europskog Bauhausa

Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) pokrenuo je program „EIT Community Booster – Scaling New European Bauhaus Ventures” za potporu razvoju projekata povezanih s novim europskim Bauhausom. Svakom od odabranih dvadeset inovativnih poduzeća dodijelit će se u okviru prvog poziva do 50 000 eura za brzi razvoj rješenja koja objedinjuju održivost (od klimatskih ciljeva do kružnosti, nulte stope onečišćenja i biološke raznolikosti), estetiku (kvaliteta iskustva i stila koja nije ograničena funkcionalnošću) i uključivost (prvenstveno raznolikost te dostupnost i cjenovna pristupačnost).

Ovaj poziv za dodjelu sredstava dio je šireg proračuna u iznosu u od pet milijuna eura za aktivnosti novog europskog Bauhausa u razdoblju 2021.–2022. Poziv zajednice EIT-a za razvoj projekata otvoren je do 17. prosinca 2021. Novoosnovana i rastuća poduzeća pozivaju se da podnesu prijave. U pilot-fazi programa zajednice EIT-a za razvoj projekata koji je pokrenut početkom 2021. već je s ukupno 650.000 eura podržano 13 poduhvata.

Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira podržala je inicijativu za razvoj inovativnih poslovnih ideja i suradnju s jedinicama lokalne samouprave:

Kako bi novi europski Bauhaus došao do svih regija i gradova Europe i izvan nje, moramo poticati inovativne poslovne koncepte i ideje. Naša je snaga u suradnji, u koju su uključeni poduzeća, regionalne i lokalne zajednice te kreativni umovi i koja se temelji na istinskom participativnom i transdisciplinarnom pristupu. Inovativni poslovni pothvati mogu biti pokretač vidljive promjene koju želimo postići u našem društvu i stoga se radujem da EIT potiče takav zamah prema održivosti, estetici i uključivosti.

Sredstva iz proračuna zajedničke inicijative zajednice EIT-a za novi europski Bauhaus u iznosu od pet milijuna eura za razdoblje 2021.–2022. namijenjena su za pružanje usluga ubrzanja poslovanja i potporu za poduzetnike, inovatore i poduhvate povezane s novim europskim Bauhausom; razvoj i pokretanje građanskih inicijativa te aktivnosti poduzetničkog osposobljavanja i obrazovne resurse za usavršavanje i cjeloživotno učenje. EIT je tijekom godine pružio veliku potporu provedbi prve faze novog europskog Bauhausa. Inicijativa zajednice EIT-a za novi europski Bauhaus usmjerena je na povećanje građanskog angažmana i uključivanje zajednica u osmišljavanje održivih javnih prostora u cilju ostvarenja ciljeva europskog zelenog plana.

Uspješne aktivnosti zajednice EIT-a za novi europski Bauhau već su u tijeku, a odnose se na pomoć inovatorima i poduzetnicima iz srednje i istočne Europe u razvoju i pokretanju poslovanja povezanog s novim europskim Bauhausom u okviru programa EIT Jumpstarter; dodjelu bespovratnih sredstava za projekte koje vode građani, od pretvaranja parkirališta u igrališta i rada sa starijim osobama do zaštite lokaliteta kulturne baštine od klimatskih promjena te uključivanje prioriteta novog europskog Bauhausa u klimaton 2021. U tom će „hakatonu” različiti sudionici iz 150 gradova diljem svijeta raditi na povećanju klimatske osviještenosti, boriti se protiv statusa quo i razmatrati pitanja prostora u kojima živimo te budućnosti kakvu želimo kao građani.

Europski institut za inovacije i tehnologiju usmjeren je na jačanje sposobnost Europe za inovacije poticanjem rješenja za goruće globalne izazove i njegovanjem poduzetničkog talenta kako bi se u Europi osigurali održivi rast i kvalificirana radna mjesta. EIT je tijelo EU-a i sastavni dio Obzora Europa, okvirnog programa EU-a za istraživanja i inovacije. Zajedno sa svojim glavnim partnerima zajednica EIT-a nudi širok raspon inovacijskih i poduzetničkih aktivnosti diljem Europe: obrazovne tečajeve za poduzetnike, usluge osnivanja poduzeća i inkubacije te istraživačke projekte usmjerene na inovacije. EIT je najveći europski inovacijski ekosustav koji u gotovo 60 inovacijskih centara okuplja gotovo 3 000 partnera iz vodećih poslovnih, istraživačkih i obrazovnih organizacija iz cijele Europe.

Primjere ulaganja možete pogledati u EIT-ovoj publikaciji:

EIT Community on New European Bauhaus

eit_community_new_european_bauhaus_factsheet2.7 MB

Izvor: Europska komisija, 2021.

U analizi digitalne spremnosti hrvatskih gradova Rijeka je apsolutni pobjednik

Prema novoobjavljenoj studiji konzultantske kuće Apsolon koja je za cilj imala istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova te usporediti njihov napredak u odnosu na prethodne godine, Rijeka je zauzela uvjerljivo prvo mjesto prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti. Indeks je sastavljen kao ponderirana kombinacija pet indeksa: dostupnost i kvaliteta e-Usluga, servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja (City Card), dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana. Već treću godinu zaredom Apsolonova studija je omogućila detaljan uvid u stanje digitalne transformacije jedinica lokalne samouprave te komparativnom analizom ukazala na pozitivne i negativne promjene u odnosu na prošlu godinu.

Analiza je obuhvatila 20 hrvatskih gradova koji su prema ukupnom indeksu zauzeli sljedeća mjesta: Rijeka na prvom mjestu s najboljim rezultatom između svih gradova, a zatim slijede veliki gradovi Zagreb, Split, Osijek, srednji gradovi Pula, Velika Gorica, Karlovac, Zadar, Slavonski Brod i mali gradovi Dubrovnik, Bjelovar, Šibenik, Varaždin, Koprivnica, Sisak, Đakovo, Samobor, Vukovar, Kaštela i Vinkovci. Pula je zauzela prvo mjesto u skupini srednjih gradova, a Dubrovnik u skupini malih gradova koji je ujedno zauzeo treće mjesto među svim gradovima.

Kompozitni indeks je pokazao da gradovi intenzivno rade na poboljšanju i razvoju novih digitalnih rješenja, a 12 od 20 promatranih gradova „pojačalo” svoj rezultat na ljestvici digitalne spremnosti za više od 10 %, a najveći napredak zabilježen je u Rijeci, Dubrovniku i Splitu.

Uslijed krize uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19 način života i poslovanja se drastično promijenio u privatnom i poslovnom životu. U takvim okolnostima i gradovi se „ sve više prilagođavaju novom načinu poslovanja omogućavajući obavljanje usluga iz udobnosti vlastitog doma, a počinje se uvoditi i sustavna online komunikacija s građanima“ navodi se u studiji.

Rijeka koja se ističe kao digitalno najspremniji hrvatski grad te njeguje imidž jednog od najpametnijih gradova u Hrvatskoj, bez obzira na dosad postignute zavidne rezultate u digitalnoj spremnosti grada, te i dalje radi na unapređenju i ulaganju u nove digitalne tehnologije i rješenja. Spomenute aktivnosti odnose se na implementaciju novih tehnologija (npr. internet stvari, 3D ispis, umjetna inteligencija, Blockchain tehnologija), unapređenje gradske IKT infrastrukture, razvoj novih i unapređenje postojećih digitalnih usluga za građane i poslovni sektor, podizanje svijesti i digitalno sudjelovanje građana i poduzeća u gradskim aktivnostima, edukacije za građane i mala i srednja poduzeća o digitalnim tehnologijama, digitalizaciju turističkih usluga, uspostavljanje i održavanje infrastrukture za otvorene skupove podataka te učestalo praćenje novih tehnoloških trendova.

Primorsko-goranska županija također ulaže u razvoj pametne regije, a od malih gradova u tom segmentu posebno se ističu gradovi Kastav i Krk.

Ključne preporuke za unapređenje digitalne spremnosti gradova započinju strateškim planiranjem kao osnovnim ključem digitalne transformacije, postepenim uvođenjem digitalnih alata kao posljedica specifičnih potreba lokalne zajednice i proračunskih mogućnosti i jačanjem suradnje, komunikacije i participacije između gradske uprave i građana.

Izvor (fotografije): Apsolon

Europska komisija pokreće misije EU-a s ciljem rješavanja globalnih problema

Europska komisija pokrenula je pet novih misija EU-a, s vizijom zajedničkog poboljšavanja uvjeta života ljudi u Europi i svijetu. Misije će biti usmjerene na goruće probleme ljudskog zdravlja, klime i okoliša, područja u kojima su zacrtani ambiciozni, plemeniti ciljevi.

Pet misija ima za cilj do 2030. pronaći rješenja za ključne globalne probleme:

Prilagodba klimatskim promjenama: pomoći da najmanje 150 europskih regija i zajednica do 2030. postanu otporne na klimatske promjene;
Borba protiv raka: imajući u vidu europski plan za borbu protiv raka, poboljšati život više od 3 milijuna ljudi do 2030., s fokusom na prevenciju, liječenje i omogućavanje duljeg i kvalitetnijeg života;
Obnova naših oceana i voda do 2030.;
100 klimatski neutralnih, pametnih gradova do 2030.;
Plan za tlo za Europu: 100 živih laboratorija i oglednih centara za vodeća istraživanja tranzicije na zdrava tla do 2030.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Na 10 lokacija u Rijeci postavljeni spremnici za sakupljanje otpadnog jestivog ulja iz kućanstva

Na deset lokacija u Rijeci postavljeni su specijalizirani spremnici za prikupljanje otpadnog jestivog ulja iz kućanstva.

Postavom spremnika za sakupljanje otpadnog jestivog ulja iz kućanstva korisnicima se pruža dodatna mogućnost odlaganja ove posebne kategorije otpada čime se doprinosi kako očuvanju okoliša i zdravlja ljudi tako i poticanju visokokvalitetnog recikliranja s ciljem ponovne uporabe ove vrijedne sirovine.

Lokacije postavljenih spremnika za otpadno jestivo ulje iz kućanstva:

MO Drenova – Cvetkov trg, istočno od k.br. Brce 14
MO Škurinje – Sadska ulica, križanje s Ive Lole Ribara
MO Brašćine Pulac – Autobusno stajalište Kapitanovo
MO Trsat – Drage Šćitara kod k.br. 17
MO Podvežica – Drage Gervaisa kod k.br. 74
MO Gornja Vežica – Ratka Petrovića kod k.br. 27
MO Grbci – Primorska kod k.br. 3c, autobusno stajalište
MO Sveti Nikola – Medovićeva nasuprot k.br. 21
MO Podmurvice – Franje Čandeka – autobusno stajalište Čandekova, južni ulaz k.br. Cavtatska 2
MO Srdoči – Gustava Krkleca nasuprot k.br. 6

Otpadna jestiva ulja iz kućanstva mogu se zbrinuti i u mobilnim reciklažnim dvorištima te u reciklažnim dvorištima Mihačeva draga i Jože Vlahovića.

Izvor: https://www.rijeka.hr/
Fotografije: Google slike

Europska komisija poduzela pravne radnje kako bi potaknula 19 država članica da provedu propise EU-a o digitalnom i medijskom sektoru

Europska komisija poduzela je pravne radnje protiv 19 država članica koje nisu provele zakonodavstvo EU-a u području audiovizualnih medija i telekomunikacija. Te države članice trebaju u nacionalno zakonodavstvo bez odgode prenijeti dva nova skupa pravila, Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama i Europski zakonik elektroničkih komunikacija, te o njihovu prenošenju obavijestiti Komisiju. Obje su direktive ključne za digitalnu tranziciju EU-a, a države članice zajednički su ih dogovorile te su ih u nacionalno zakonodavstvo trebale prenijeti do kraja 2020.

Zbog kašnjenja s prenošenjem zakonodavstva građani i poduzeća u Češkoj, Estoniji, Irskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Sloveniji i Slovačkoj možda neće moći iskoristiti sve odredbe Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, kojima se:

ujednačuju uvjeti za različite vrste audiovizualnih medijskih usluga
jamči neovisnost nacionalnih regulatornih tijela za medije
čuva kulturna raznolikost, primjerice zahtjevom da u ponudi usluga videa na zahtjev bude najmanje 30 % europskih djela
štite djeca i potrošači pravilima za zaštitu maloljetnika od štetnog sadržaja na internetu, uključujući zaštite koje se odnose na usluge videa na zahtjev i
bori protiv rasne, vjerske i drugih vrsta mržnje strožim pravilima za sprečavanje poticanja na nasilje ili mržnju i javnog poticanja na počinjenje kaznenih djela terorizma.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Savez za kružnu plastiku: novi korak prema 10 milijuna tona reciklirane plastike

Europska komisija pozdravlja važan novi korak koji je poduzeo Savez za kružnu plastiku, kako bi se ojačalo tržište EU-a za recikliranu plastiku i osiguralo recikliranje najmanje 10 milijuna tona plastike do 2025.

Od osnivanja Saveza 2018. ostvaren je dobar napredak s povećanjem europske proizvodnje reciklirane plastike za gotovo 30 %.

Savez će sada pojačati napore osiguravanjem mogućnosti recikliranja 26 plastičnih proizvoda u ambalaži, građevinarstvu, poljoprivredi i kućanskim uređajima koji zajedno čine više od 60 % plastičnog otpada prikupljenog u Europi. Samo bi se time mogao ostvariti cilj od 10 milijuna tona. Osim toga, Savez je sada razvio novi plan te donio metodologiju i pravila za novi sustav praćenja reciklirane plastike na razini EU-a.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pametni više neće biti samo telefoni: kako će 5G utjecati na transformaciju Primorsko-goranske županije u pametnu i održivu regiju?

Najveću i najbržu 5G mrežu u Hrvatskoj osigurao je Hrvatski Telekom koji je na nedavno održanoj javnoj dražbi osvojio najviše radiofrekvencijskog spektra. Zahvaljujući tome, od 12. kolovoza, Hrvatski Telekom je uveo gigabitne brzine kao standard te korisnicima diljem Hrvatske omogućio da uživaju u novoj eri evolucije mobilne mreže. Jedini preduvjet je da imate mobitel koji podržava 5G signal i nalazite se u području pokrivenosti. Pritom od 600 lokacija na kojima HT osigurava 5G mrežu njih čak 149 ili – svaka četvrta radi na 3,6 GHz, čime su na području 12 gradova već sada za čak pola milijuna stanovnika, omogućene još veće gigabitne brzine.

Velike brzine, veći kapaciteti, brži odaziv i široka primjenjivost 5G mreže promijenit će Internet kakav znamo i potaknuti stvaranje dosad nezamislivih usluga i proizvoda koji će nam pojednostaviti i olakšati život i potaknuti gospodarski zamah Hrvatske i razvoj društva.

O utjecaju moderne tehnologije na razvoj i transformaciju Primorsko-goranske županije u pametnu regiju govorio je i Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ:

„Razlikujemo društva i regije koje svoj razvoj baziraju na efikasnosti nasuprot onih koje svoj razvoj temelje na ključnim dimenzijama konkurentnosti – tehnološkoj spremnosti, poslovnoj sofisticiranosti i inovacijama. Upravo je razvoj navedenih dimenzija u fokusu regionalnih javnih politika i ulaganja u sljedećih desetak godina, koji se preklapaju s financijskom perspektivom EU-a, a u kojoj pred Hrvatskom stoje značajna financijska sredstva iz fondova EU-a namijenjena digitalnoj i zelenoj transformaciji“.

Cijeli članak o digitalnoj transformaciji Primorsko-goranske županije u Novome listu pročitajte na poveznici: https://www.novilist.hr/ostalo/sci-tech/tehnologija/5g-u-primorsko-goranskoj-zupaniji-kako-su-nove-tehnologije-potaknule-novi-val-kreativnosti-3/?meta_refresh=true

Izvor fotografije: Novi list, 2021.

Fond za transfer tehnologija znanost povezuje s gospodarstvom

Fond za transfer tehnologija (Transfer Technology Fond) vrijedan najmanje 40 milijuna eura omogućit će da znanstvena istraživanja zažive u gospodarstvu. Potpisivanjem ugovora između HBOR-a, Europskog investicijskog fonda (EIF) i slovenske izvozne i razvojne (SID) banke krajem srpnja ove godine stvorena je prva regionalna platforma za pokretanje fonda za financiranje komercijalizacije inovativnih tehnoloških i znanstvenih rješenja hrvatskih i slovenskih znanstvenih institucija. Radi se o prvoj multinacionalnoj investicijskoj platformi za prijenos tehnologije ikada pokrenuta u Europskoj uniji.

Potpisanim ugovorom došlo je do osnivanja regionalne platforme za transfer tehnologija (Central East European Technology Transfer – CEETT) sa sveučilišta, istraživačkih instituta i centara u gospodarstvo. Sredstva ove platforme, koju financiraju HBOR i SID banka svaki s 10 milijuna eura te EIF s 20 milijuna eura, bit će uložena u osnivanje regionalnog fonda rizičnog kapitala koji će financirati istraživačke projekte, razvoj tehnologija i intelektualnog vlasništva s potencijalnom visokom komercijalnom vrijednošću za gospodarstvo.

Fond će zanimati projekti koje razvijaju hrvatska ili slovenska sveučilišta, istraživački instituti i centri, a koji su u fazi “Dokaza o konceptu” (Proof of Concept) te im je potreban novac za procjenu izvedivosti koncepta i prenošenje rezultata istraživanja u postupak komercijalizacije. U projekte hrvatskih znanstvenih ustanova iz ovog će fonda biti uloženo najmanje 15 milijuna eura.

Domaća poduzeća mogu se financijski osloniti na private equity fondove, među kojima su i oni čije je osnivanje potaknula i podržala Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). No svojevrsna kruna je novi fond za koji je nedavno položen “kamen temeljac”.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.poslovni.hr/
Fotografije: Google slike

Prema novom istraživanju Eurobarometra Europljani snažno podupiru znanost i tehnologiju

Danas objavljeno istraživanje Eurobarometra o „znanju i stavovima europskih građana o znanosti i tehnologiji” pokazuje da 9 od 10 građana EU-a (86 %) smatra da je ukupni utjecaj znanosti i tehnologije pozitivan. Očekuju da će niz tehnologija koje se trenutačno razvijaju pozitivno utjecati na naš način života u sljedećih 20 godina: posebno solarna energija (92 %), cjepiva i borba protiv zaraznih bolesti (86 %) i umjetna inteligencija (61 %).

Nadalje, rezultati pokazuju visoku razinu zanimanja za znanost i tehnologiju (82 %), a građani bi više o tome željeli saznati u gradskim vijećnicama, muzejima i knjižnicama (54 %). U mnogim se područjima posljednjih godina povećao interes građana EU-a za znanost i tehnologiju, kao i njihova očekivanja i angažman u pogledu znanosti i tehnologije. Ispitanici najčešće spominju zdravlje i zdravstvenu skrb te borbu protiv klimatskih promjena kad ih se pita u kojim područjima istraživanja i inovacije mogu pridonijeti promjenama. Ti su rezultati u skladu sa sve većim zanimanjem za nova medicinska otkrića koja su od 2010. porasla s 82 % na 86 %.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Riječki KBC u rad uvodi dva nova sofisticirana sustava, a jedan od njih je 3D mikroskop kojim se upravlja pokretom glave

Klinički bolnički centar Rijeka uvodi dva nova sofisticirana sustava RoboticScope® i IRRAFlow, koji će biti na raspolaganju liječnicima neurokirurzima, anesteziolozima intenzivistima i suradnim strukama, uz stalno mentoriranje iskusnih stručnjaka iz inozemstva.

RoboticScope® je u potpunosti digitaliziran 3D mikroskop s višestruko omogućenom izmjenom pregleda kirurškog polja, čija je svrha optimalna primjena u mikrokirurškim zahvatima. Njegova se funkcija u potpunosti temelji na izvornoj softverski kontroliranoj tehnologiji. Sastoji se od triju precizno koordiniranih glavnih sastavnica: naglavnog zaslona, robotske ruke i mikroskopske kamere. Njegova je bitna značajka mogućnost da mikroskopom upravlja pokretima glave, što ostavlja ruke operatera trajno slobodnima i poboljšava ergonomiju operacijskog tima tijekom operacije. Zbog svoje univerzalne primjene u mikrokirurškim zahvatima i potrebe specifične vizualizacije operativnog polja, uspješno se primjenjuje kod sličnih zahvata i kliničkih indikacija iz područja ORL-a, plastične, rekonstruktivne i maksilofacijalne kirurgije.

Inovativni neurokirurški medicinski proizvod IRRAFlow namijenjen je za ICP monitoring i liječenje intrakranijalnih krvarenja te predstavlja prvi sustav za drenažu i istovremenu irigaciju tih krvarenja. Sastoji se od dvovolumenskog katetera, kontrolne jedinice za aktivnu izmjenu tekućine putem zaslona osjetljivog na dodir, »inteligentne« digitalne pumpe koja omogućava komunikaciju između kontrolne jedinice i katetera za trajno praćenje intrakranijalnog pritiska.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike