NOVA PERSPEKTIVA EU FINANCIRANJA KREĆE POČETKOM 2021. GODINE

Što to znači za naš kraj?

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, kao regionalni koordinator na području Županije, Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU dostavila je detaljni prijedlog financiranja gotovo 200 projekata visoke razine pripremljenosti s područja cijele Županije. Projekti su namijenjeni financiranju kroz instrument Mehanizam za otpornost i oporavak koji se planira pokrenuti početkom 2021. godine, a prioritizirani su sukladno preporukama i prioritetima Europske unije s naglaskom na digitalizaciju (pametne gradove), istraživanje i inovacije, prelazak na zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša i jačanje sustava zdravlja. Ukupna vrijednost prijavljenih projekata s područja PGŽ-a premašuje 900 milijuna eura. Smatramo da je sada odgovornost na Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU da regionalno ravnomjerno, iz svih dijelova Hrvatske, prihvati dobro pripremljene i razrađene projekte koji se uklapaju u prioritete navedenog mehanizma. Među prioritetnim projektima s područja Županije, njih 27% odnosi se na područje zdravlja, 18% na projekte istraživanja i razvoja te 18% na energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša.

Nezapamćena pandemija COVID-19 i novi socio-ekonomski kontekst koji je kriza prouzročila značajno je utjecao na redefiniranje političkih ciljeva na razini Europske unije te formiranje novog koncepta redistribucije europskih sredstava. U ovakvoj, dosad neviđenoj situaciji, Europska komisija predložila je Europski plan oporavka, paket mjera pod nazivom „Europa sljedeće generacije“ ili Next Generation EU, u vrijednosti od 750 milijardi eura, koji ima za cilj pružiti potporu za oporavak državama članicama i potaknuti gospodarstvo podupiranjem privatnih ulaganja te ojačati one javne politike, poput zdravstva, koje su se u vrijeme krize pokazale najpotrebnijima. Ovaj plan trebao bi nadopuniti Višegodišnji financijski okvir EU-a od 2021. do 2027. godine, a sedmogodišnji proračun Unije ukupno bi dosegao 1.824,3 milijarde eura.

Najvažniji i za financiranje najbrži instrument plana oporavka je Mehanizam za otpornost i oporavak koji će iznositi 672,5 milijardi eura i koji će državama članicama biti dostupan od 2021. do 2023. godine u okviru bespovratnih sredstava ili zajmova. Hrvatskoj je u okviru Mehanizma alocirano 9,3 milijardi eura, odnosno 5,95 milijardi kroz bespovratna sredstva, a ostatak od 3,4 milijarde eura kroz zajmove, što je svrstava na 12. mjesto među državama članicama po iznosu alokacije, ispred Nizozemske, a približni iznosi alocirani su Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.

Preduvjet za korištenje ovih sredstava donošenje je Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, na temelju kojeg će Europska komisija odobravati sredstva za financiranje. Projekti moraju biti u punoj spremnosti, doprinositi zelenoj i digitalnoj tranziciji te podupirati ciljeve reformskih procesa. EU će u okviru ovoga Mehanizma poticati ulaganja u trajne čiste tehnologije, ubrzanje razvoja i upotrebe obnovljivih izvora energije te ulagati u bolju energetsku učinkovitost javnih i privatnih zgrada. Osim toga, osigurat će promicanje čistih tehnologija kako bi se ubrzala upotreba održivog, pristupačnog i pametnog prijevoza, postaja za punjenje i opskrbu te proširenje javnog prijevoza. Ulaganja će se fokusirati i na brzo uvođenje brzih širokopojasnih usluga, odnosno optičke i 5G mreže u sve regije i kućanstva, a provodit će se i digitalizacija javne uprave te usluga, među ostalima i pravosudnog i zdravstvenog sustava. Povećanje kapaciteta europskih industrijskih podatkovnih oblaka i razvoj najsnažnijih, najsuvremenijih i najodrživijih procesora bit će jedan od prioriteta ulaganja, budući da je ovaj sektor jedan od najprosperitetnijih u Europi, čiji je potencijal još uvijek nedovoljno iskorišten. Konačno, radit će se i na prilagodbi obrazovnih sustava u cilju razvoja digitalnih vještina i obrazovanja i strukovnog osposobljavanja svih dobnih skupina. Dodatan je uvjet da se 37% sredstava Mehanizma utroši na projekte koji ostvaraju zelenu tranziciju, a 20% na projekte koji će doprinijeti digitalnoj tranziciji.

Grad Rijeka proglašen najboljim u kategoriji Smart City

Gradonacelnik.hr, Hanza media i Ipsos organizirali su projekt izbora najboljih hrvatskih gradova. Svečanost proglašenja i dodjele nagrada održana je 11. listopada 2018. godine u šibenskom hotelu Amadria Parku, u okviru Dana regionalnog razvoja i EU fondova“, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Smart City titulu dobio je Grad Rijeka. Naime, Grad Rijeka već niz godina razvija projekte koji doprinose konceptu pametnog grada pa je tako tijekom 2017. i 2018. godine pokrenuta provedba čak 83 projekta koji su u tijeku. Također, Grad Rijeka je istaknuo i projekt „Primjena drona u prometnim projektima i ažuriranju GIS orto-foto podloga“.

Ključni projekti kojima Rijeka postaje pametni grad

Poslovni dnevnik je već 2015. prepoznao potencijal Grada Rijeke te mu je u kategoriji Pametnija ekonomija dodijelio nagradu Gradovi budućnosti za projekt Startup inkubator za mlade.

Podizanje kvalitete života građana, transparentnost rada lokalne samouprave, mnoštvo razvojnih programa namijenjenih poduzetnicima, otvaranje poduzetničkih centara i inkubatora, zaštita okoliša, pametno upravljanje resursima, uključujući i novac iz gradskog proračuna – tek je dio šireg popisa aktivnosti koje Rijeka u smjeru transformacije u pametni grad u posljednjih nekoliko godina poduzima.

Ključni projekti su:

1. Socijalni inkubator
2. Riječki program lokalnog partnerstva
3. E – Konzultacije
4. Startup inkubator
5. Portal otvorenih podataka Grada Rijeke
6. Portal eUsluga
7. ePotpis i elektronički dokumenti
8. Pametne kartice
9. ICT for Energy Efficiency – Informatičke i komunikacijske tehnologije za energetsku učinkovitost u gradovima

Detaljnije

Kastav prvi grad u Hrvatskoj koji je donio Strategiju razvoja pametnog grada

Kastav je prvi grad u Hrvatskoj koji je donio Strategiju razvoja pametnog grada 2017.-2022. godine, u čijoj je izradi sudjelovalo gotovo 300 stanovnika.

U postupku implementacije su gradska aplikacija KastApp, pametne autobusne stanice s najavom dolaska autobusa, inteligentna javna rasvjeta, uvođenje digitalnih rješenja u upravu i javnu nabavu ili inovativni načini financiranja objekata za društvenu namjenu. Od dugoročnih planova izdvaja se projekt izgradnje pametnih naselja, uz korištenje suvremene tehnologije, kako bi se građanima, s jedne strane olakšao, pojednostavio i ubrzao svakodnevni život u gradu, te s druge strane smanjili troškovi lokalnoj samoupravi.

Kastav pametni grad-Strategija razvoja 2017.-2022.