Izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans:

Fond za modernizaciju predstavlja europsku solidarnost na djelu.Prihodi od sustava trgovanja emisijama donose konkretne rezultate na terenu: pomažu zemljama korisnicama da smanje emisije stakleničkih plinova u ključnim sektorima i postanu klimatski neutralne.Osim toga, ta znatna financijska injekcija može služiti za pokretanje projekata koji će ubrzati našu energetsku tranziciju, neophodnu nakon ruske invazije Ukrajine.

Iz Fonda za modernizaciju podupire se 45 prijedloga za ulaganja u području proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, modernizacije elektroenergetskih mreža i energetske učinkovitosti u energetskom sektoru, industriji, sektoru zgrada i prijevozu te zamjene proizvodnje ugljenagorivima koja proizvode manje ugljika. Primjeri takvih ulaganja su:

• modernizacija sustava javne rasvjete na razini općina, prelazak s ugljena na biomasu i plin u centraliziranom sustavu grijanja i postrojenjima u okviru ETS-a te povećanje energetske učinkovitosti u Češkoj
• proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj
• obnova javnih zgrada i povećanje energetske učinkovitosti u Litvi
• izgradnja osam fotonaponskih parkova i dvaju postrojenja s plinskim turbinama s kombiniranim ciklusom, kako bi se proizvodnja električne energije iz lignita zamijenila obnovljivim izvorima, te modernizacija elektroenergetskih mreža u Rumunjskoj
• poboljšanje energetske učinkovitosti u industriji u Poljskoj
• ugradnja elemenata za skladištenje energije radi sigurnosti mreže u Mađarskoj
• sanacija i proširenje mreža centraliziranog grijanja i hlađenja u Slovačkoj.

Države članice moraju podnijeti neprioritetne prijedloge za ulaganja (ulaganja koja se ne odnose na prioritetna područja Fonda) za sljedeći ciklus isplate iz Fonda za modernizaciju do 16. kolovoza 2022., a prioritetne prijedloge (za ulaganja koja se odnose na prioritetna područja) do 13. rujna 2022.

Fond za modernizaciju financira se prihodima od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama, a cilj mu je poduprijeti deset zemalja EU-a s nižim prihodima prilikom prelaska na klimatsku neutralnost tako da im se pomogne u modernizaciji elektroenergetskog sektora i širih energetskih sustava, povećanju energetske učinkovitosti i pravednoj tranziciji. Države članice korisnice su Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka.

Iz Fonda za modernizaciju podupiru se ulaganja u proizvodnju i uporabu električne energije iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost, skladištenje energije, modernizaciju energetskih mreža, uključujući centralizirano grijanje, cjevovode i mreže, te pravednu tranziciju u regijama ovisnima o ugljiku.

Iz Fonda za modernizaciju prve je godine osam zemalja korisnica dobilo 898,43 milijuna eura za modernizaciju energetskih sustava, smanjenje emisija stakleničkih plinova u energetskom sustavu, industriji i prometu te postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine. Fond za modernizaciju dopunjuje druge europske instrumente financiranja, kao što su kohezijska politika i Fond za pravednu tranziciju, a iz Fonda se mobiliziraju  sredstva kojima se može pomoći državama članicama korisnicama da podupru ulaganja u skladu s Planom REPowerEU i paketom za ostvarivanje cilja od 55 %. Za rad Fonda odgovorne su države članice korisnice, koje blisko surađuju s Europskom komisijom i Europskom investicijskom bankom (EIB).