Europska komisija donijela je tri nove inicijative potrebne za ostvarenje europskog zelenog plana. Komisija predlaže nova pravila za suzbijanje krčenja šuma povezanog s potražnjom iz EU-a i olakšavanje prometa pošiljaka otpada unutar EU-a radi promicanja kružnog gospodarstva i rješavanja problema nezakonitog izvoza otpada u treće zemlje i prebacivanja drugih problema povezanih s otpadom na treće zemlje. Komisija predstavlja i novu strategiju za tlo kako bi se do 2050. sva europska tla obnovila, postala otporna i na odgovarajući način zaštitila. Time Komisija predstavlja alate za prelazak na kružno gospodarstvo, zaštitu prirode i podizanje ekoloških standarda u Europskoj uniji i svijetu.
Komisija predlaže novu uredbu za suzbijanje krčenja i propadanja šuma povezanog s potražnjom iz EU-a. Samo u razdoblju od 1990. do 2020. svijet je izgubio 420 milijuna hektara šuma, što je područje veće od Europske unije. Predloženim novim pravilima građanima EU-a jamčilo bi se da proizvodi na tržištu EU-a koje kupuju, koriste i troše ne doprinose krčenju i propadanju šuma u svijetu. Glavni je pokretač tih procesa proširenje poljoprivrednog zemljišta povezano s robom poput soje, govedine, palmina ulja, drva, kakaa i kave te nekih proizvoda dobivenih od te robe.
U revidiranoj Uredbi o pošiljkama otpada Komisija predlaže stroža pravila o izvozu otpada, učinkovitiji sustav prometa otpada kao resursa i odlučne mjere protiv nezakonite trgovine otpadom, čime se ostvaruju ciljevi postizanja kružnog gospodarstva i nulte stope onečišćenja. Izvoz otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a bit će ograničen i dopušten samo ako su treće zemlje spremne primiti određeni otpad i mogu njime upravljati na održiv način. Pratit će se pošiljke otpada u zemlje OECD-a te će se moći obustaviti ako budu uzrokovale ozbiljne ekološke probleme u zemlji odredišta. U skladu s prijedlogom sva poduzeća iz EU-a koja izvoze otpad iz EU-a trebala bi osigurati neovisnu reviziju postrojenja koja primaju njihov otpad kako bi se dokazalo da ta postrojenja upravljaju otpadom na način koji je prihvatljiv za okoliš.
Komisija danas predstavlja i novu strategiju EU-a za tlo, koja je važan rezultat europskog zelenog plana i Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. s ciljem rješavanja kriza u području klime i bioraznolikosti. Zdrava tla nužna su za 95 % hrane koju konzumiramo, temelj su za više od 25 % bioraznolikosti u svijetu i najveći su kopneni spremnik ugljika na planetu. Međutim, 70 % tla u EU-u nije u dobrom stanju. Strategijom se utvrđuje okvir s konkretnim mjerama za zaštitu, obnovu i održivo korištenje tla te se predlaže niz dobrovoljnih i pravno obvezujućih mjera. Njezin je cilj povećanje udjela ugljika u poljoprivrednom zemljištu, borba protiv dezertifikacije, obnova degradiranog zemljišta i tla te osiguravanje dobrog stanja svih ekosustava u tlu do 2050.
Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike