Najveći udio stakleničkih plinova otpada na ugljik dioksid (CO2), glavni nusproizvod većine ljudskih aktivnosti i izgaranja fosilnih goriva. Ostali plinovi se emitiraju u manjim količinama, ali zagrijavaju zemlju mnogo učinkovitije od CO2. Metan je, na primjer, više od 80 puta jači u zagrijavanju od CO2 u razdoblju od 20 godina.

Prema šestom izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, emisije stakleničkih plinova zbog ljudskih aktivnosti poput izgaranja ugljena, nafte i plina, sječe šuma i poljoprivrede odgovorne su za približno 1,1°C zagrijavanja od početka 20. stoljeća.

Prema statističkim podacima za 2019. godinu, energetika je odgovorna za 77,01 posto emisija u 2019., od čega je trećina zbog prometa. Poljoprivreda je odgovorna za 10,55 posto, industrija za 9,10 posto te sektor gospodarenja otpadom za 3,32 posto emisija.

Europska unija je treći najveći izvor emisija nakon Kine i SAD-a, a iza nje su Indija i Rusija. Staklenički plinovi ostaju u atmosferi od nekoliko do tisuće godina te utječu na klimu u cijelom svijetu bez obzira na to koje zemlje su odgovorne za emisije.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike