Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u EU-u svake godine, vidljiv je i složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje.
Od 2005. do 2018. prosječna količina otpada po glavi stanovnika u EU-u je pala, međutim postoje značajne razlike među državama.
Tako količina otpada raste u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Malti i Češkoj, a pada u Bugarskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj. U apsolutnim vrijednostima po glavi stanovnika prve su Danska, Malta, Cipar i Njemačka, a najmanje otpada proizvode Mađarska, Češka, Poljska i Rumunjska.
Bogatije zemlje te zemlje koje se bave turizmom proizvode više otpada.
Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjeverno-zapadnoj Europi (Belgija, Nizozemska, Danska, Švedska, Njemačka, Austrija i Finska). Osim recikliranja, tamo je popularno i spaljivanje.
Odlaganje pod zemljom iznimno je popularno na istoku i jugu Europe. Čak 10 država odlaže polovicu ili više otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Rumunjsku, Bugarsku i Slovačku na iznad 60 posto.
Između 2006. i 2017. odlaganje otpada pod zemljom znatno su se smanjilo u Sloveniji (69 postotnih bodova), Litvi (65 postotnih bodova), Latviji (64 postotna poena), Estoniji (60 postotnih bodova) i Finskoj (57 postotnih bodova).
