Kraj 2020. godine označio je i završetak najvećeg istraživačkog programa EU, Horizon 2020. Više od 150.000 sudionika programa, uključujući sveučilišta, institute, tvrtke i pojedinačne znanstvenike, za svoja je istraživanja dobilo gotovo 60 milijardi eura.

Njemačka, Velika Britanija i Francuska bile su najuspješnije u privlačenju sredstava jer su znanstvenici iz tih zemalja dobili ukupno 22 milijarde eura, odnosno 40 posto cjelokupnog budžeta. S druge strane, znanstvenici iz Poljske, Slovačke, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske privukli su tek nešto više od milijardu eura. Glavni razlog tomu jest što je razina nacionalnog financiranja znanosti u istočnoeuropskim zemljama relativno niska. Nažalost, Hrvatska zaostaje i za većinom istočnoeuropskih zemalja jer su od nas u privlačenju sredstava iz H 2020 bile lošije samo Latvija, Litva i Malta.

Hrvatska je iz Horizona 2020 dobila oko 117 milijuna eura. Najuspješniji je bio Institut „Ruđer Bošković“ s 15,5 milijuna eura, a zatim FER u Zagrebu koji je dobio 11,6 milijuna eura. Činjenica da je Hrvatska na dnu ljestvice djelomično je rezultat manjka financiranja, ali glavni je razlog iznimno loš i staromodan sustav znanosti i visokog obrazovanja.

Hrvatska je sustavno dobivala manje sredstava iz Horizona 2020 nego što je uplatila. Od 2017. do 2020. godine došlo je do pomaka prema međunarodno konkurentnijem sustavu, pa je tako 2019. godine Hrvatska s 25 milijuna eura i čak 3 projekta Europskog istraživačkog vijeća prvi put iz H 2020 dobila iznos koji je blizu uplaćene svote.

Ove godine počinje novi istraživački program Horizon Europe, vrijedan 85 milijardi eura, pa Hrvatska već ima priliku da bude znanstveno uspješnija.

Izvor: https://www.jutarnji.hr/
Fotografije: Google slike