Proteklih nekoliko godina donijelo nam je snažan razvoj nekoliko ključnih tehnologija koje će omogućiti važne iskorake u brojnim poslovnim područjima, a posebno u kontekstu poboljšanja efikasnosti i transparentnosti javne uprave, komunalnih poduzeća i posebno planiranja razvoja modernih gradova.
Uz mobilne mreže nove generacije (5G), Internet stvari (IoT) , Blockchain (BC), umjetna inteligencija (AI) posebno je uspješno preseljena iz istraživačkih laboratorija u komercijalne proizvode. Tehnologija prepoznavanja ili brojanja ljudi/vozila već se implementira u boljim videokamerama, inteligentna rješenja za parkirališta ili lučice široko su dostupna, a analitika velikih količina podataka i planiranje razvoja putem naprednih analitičkih platformi više nisu naučna fantastika. Sve navedeno posebno je važno za racionalno upravljanje modernim gradovima i naseljima gdje se polako shvaća da ključ „pameti“ nije samo u tehnologiji, mrežama i senzorima, već treba voditi računa i o poslovnim procesima, financijama i ekonomskoj održivosti uz inkrementalno poboljšanje usluga građanima. Da bi se postojeća ili nova rješenja podigla na novu razinu, kako u pogledu kvalitete usluga tako i troška, AI i dubinsko učenje (DL) mogu biti od velike pomoći.
AI, a i automatizacija koju omogućuje, bit će ključna za smanjenje operativnih troškova grada, primarno kroz smanjenje broja zaposlenih na jednostavnijim ali vremenski zahtjevnim poslovima, bitno pojednostavljivanje i automatizaciju poslovnih procesa (npr. participacije građana ili naplate pruženih usluga). Primjeri upotrebe umjetne inteligencije u kontekstu pametnog grada već danas uključuju:
- Javnu sigurnost i upravljanje prometom kroz automatizirane sigurnosne i prometne kamere, AI omogućava brzu detekciju incidentnih situacija i dispečiranje nadležnih službi, automatizirano preusmjeravanje prometa, smanjivanje ugljičnog otiska kroz optimizaciju prometa u realnom vremenu kroz „inteligentne semafore“ – optimiziranje faza signala kako bi se povećali protok prometa na temelju kolektivnog učenja na širem području grada
- Chatbotovi i digitalni asistenti – pružajući građanima besprijekoran pristup javnim servisima i informacijama 24 sata dnevno 365 dana u godini
- Automatizacija transporta i nadzora – automobili bez vozača i shuttle-ovi za realizaciju mobilnosti kao usluge (MaaS) vs. Tradicionalni javni gradski prijevoz i željeznice, teretne letjelice i dostavne robote, autonomna Komunalna vozila za čišćenje ulica i skupljanje smeća, dronovi za nadzor i održavanje komunalnog reda
- Sigurnost – otkrivanje terorističkih prijetnji i planiranih napada; skupna inteligencija će kroz naprednu AI tehnologiju iz socijalnih mreža prikupljati podatke koji će se analizirati i koristiti za sprečavanje fizičkog i cyber-kriminala.
- Napredne urbane simulacije – korištenje novih tehnologija za socioekonomsko modeliranje ponašanja stanovnika i privrede na određenom području u cilju preciznijih predviđanja potreba i ekonomski opravdanog razvoja/trošenja novca poreznih obveznika.
Međutim, najveći izazov za pametne gradove bit će povezati sve tehnologije, platforme i rješenja zajedno u jedan holistički, automatiziran, ultra složen sustav zatvorenih petlji koji će raditi autonomno; automatski mijenjati parametre koji se temelje na analizi podataka kako bi se regulirali ponuda i potražnja pojedinih usluga. Primjeri uključuju uvođenje maksimalne brzine za vozila bez vozača kako bi se optimizirao protok prometa, dinamičke cijene za cestarinu, tranzit i dijeljenje automobila kako bi se optimizirala potražnja tijekom vršnog opterećenja prometnica, odgađanje punjenja električnih vozila na razdoblje izvan vrha opterećenja električne mreže i osiguravanje dostupnosti gradske infrastrukture kada i gdje su potrebni.
Ultimativni cilj predstavljaju autonomni gradovi (AG). Oni će zahtijevati uvođenje napredne AI tehnologije za izgradnju sustava odgovora na potražnju koji su u mogućnosti automatski prilagoditi i ponovno konfigurirati sve dostupne usluge na području grada kako bi se podudarale s fluktuirajućim razinama potražnje uslugama za prijevoz, energiju, komunikaciju, stanovanje i uredski prostor.
Takav pristup osigurava efikasno korištenje financijskih sredstava, maksimalnu transparentnost funkcioniranja svih službi i optimalnu proizvodnju i potrošnju energije.
No do tog cilja još je dalek put, jedinice lokalne samouprave koje se odluče krenuti u tom smjeru morati će se pobrinuti da se AI rješenja testiraju iscrpno i da su formalno potvrđena, posebno kada se odnosi na raspodjelu resursa ili postavljanje relevantnih sigurnosnih parametara. Za početak promjena razmišljanja i prioriteta gradske uprave predstavlja prvi korak. No najvažnije je sudjelovanje građana jer bez njihovog prihvaćanja novih tehnologije i ideja nema smisla forsirati nikakve napredne tehnologije.